Novosti

Meridijani u centru svijeta

Naš prvi jesenski, 207. broj časopisa Meridijani najprije smo predstavili u Ludbregu – gradu kojem smo posvetili glavnu temu broja. Gostujuću „ekipu“ Meridijana dočekali su ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Mladena Kerstnera u Ludbregu, Edita Kutnjak Zlatar, autor teksta, ludbreški profesor povijesti Milivoj Dretar i kostimirane predstavnice udruge Žene iz centra svijeta. Pokazali su nam Bakinu hižu, etno-kuću punu izložaka s pripadajućim objektima, koju od srca preporučujemo pogledati. Obišli smo i dvorac, šetnicu s ispisanim kajkavskim stihovima, glavni trg s obilježjem centra svijeta ali i onim u čast našoj najboljoj bacačici koplja, Ludbrežanki Sari Kolak. Uz njega je Sarin pobjednički rezultat s Olimpijade u Riju 2016. godine – 66,18 metara, koji je zorno prikazan i linijom upravo te dužine duž cijeloga trga. Uz glavni trg je gradilište budućeg muzeja antičke Iovie.

U punoj dvorani Hotela Amalia o Ludbregu, novom broju Meridijana i cijeloj nakladničkoj kući govorili su akademik Dragutin Feletar, direktorica i urednica Petra Somek, Milivoj Dretar te novinar i urednik u Meridijanima Hrvoje Dečak, a svoj napis o istraživaču Tiboru Sekelju predstavio je Juraj Bubalo. Ludbreške učenice Dea Busija i Zara Bilić kazivale su svoje stihove na kajkavskom posvećene voljenom gradu.

- Ludbreg je mitsko mjesto, grad s nevjerojatno puno priča i legendi – rekao je akademik Feletar. – Sjećanja me vežu uz njega još iz djetinjstva, kad sam s ocem postolarom dovozio cipele na prodaju. Kao odrastao, autom bih povezao ludbreške mljekarice, a kasnije, dok sam bio novinar-urednik u koprivničkoj „Podravki“ i direktor Centra za djelatnosti u kulturi napisao sam monografije o Podravki i Belupu, koje je imalo pogon u Ludbregu. Puno sam surađivao s najvećom ludbreškom kroničarkom Marijom Winter i svake godine napisao ili uredio barem nešto o Ludbregu. Kasnije, kao profesor na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, često sam ovamo vodio studente – opisao je glavni urednik Meridijana, istaknuvši i bogatu geomorfološku povijest grada, razgranatu proizvodnju na dobru Batthyanyjevih i električnu struju, koju je Ludbreg dobio već početkom 20. stoljeća!