Novosti

Od hrvatskog novog vijeka do zagrebačke poplave

Knjiga prof. dr. sc. u miru Drage Roksandića „Čovjek i prostor – Čovjek u okolišu“ (Ekohistorijski ogledi) predstavljena je danas (7. ožujka) u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu. Uz autora, o knjizi su govorili prof. dr. sc. Željko Holjevac, izv. prof. dr. sc. Dubravka Božić Bogović, dr. sc. Dubravka Mlinarić i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, koji je s direktoricom izdavačke kuće „Meridijani“, Petrom Somek, moderirao raspravu. Prisutne su pozdravili rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, Katarina Milković.

Knjiga sadrži izbor od 25 radova prof. Drage Roksandića koji su objavljeni u Hrvatskoj ili u više drugih zemalja od 1990-ih godina do danas, a koji su, u najširem smislu, posvećeni problemima prostora i okoliša u povijesti. Djelo se najviše bavi novovjekom povijesti u raznim hrvatskim krajevima, s posebnim naglaskom na autorovu omiljenu temu Tromeđe između Osmanskog carstva, Mletačke republike i Austrijskog carstva, tzv. Triplex Confinium. No, tu su i tekstovi o zagrebačkom Filozofskom fakultetu u poplavi 1964. godine, o destrukciji Sarajeva 1992. – 1995., ali i o Međunarodnom sveučilišnom centru u Islamu Grčkom.

Inače, uz „Meridijane“, suizdavači knjige su Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo za hrvatsku povjesnicu.

Zahvaljujući se svima, profesor Roksandić (Petrinja, 1948.) rekao je da mu je ovo jedna od najdražih knjiga. Istaknuo je da nikad nije žalio što je bio ustrajan, ali je priznao kako je najviše naučio od studenata. Posebno je istaknuo prijateljstvo s profesorom Igorom Karamanom, od kojeg je također mnogo naučio, a dotaknuo se i svojeg angažmana kao predvodnika informatizacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zahvalio se urednici knjige Petri Somek na velikom angažmanu.

I rektor Boras i prof. Holjevac naglasili su Roksandićev inovativni pristup, a prof. Petrić je istaknuo da se mi Hrvati u ekohistoriji možemo nositi sa svjetskim historiografima. Prof. Božić Bogović spomenula je Roksandićevu interdisciplinarnost i rekla da je ova knjiga sukus njegova rada, ali i da to djelo pokazuje kako je povijest kao znanost i te kako povezana s aktualnim problemima. Profesorica Mlinarić, kojoj je Drago Roksandić bio mentor, pronašla se u velikom dijelu knjige, rekavši da je njezin profesor oblikovao našu ekohistoriju i naše povjesničare.

Slike:
1. – 2. Slijeva: prof. dr. Drago Roksandić, prof. dr. Dubravka Božić Bogović, prof. dr. Željko Holjevac i Petra Somek
3. Slijeva: prof. dr. Hrvoje Petrić, dr. Dubravka Mlinarić, prof. dr. Drago Roksandić, prof. dr. Dubravka Božić Bogović, prof. dr. Željko Holjevac i Petra Somek

Foto: Hrvoje Dečak