Novosti

Prekodravlje - glavna tema novog, 226. broja Meridijana

Izašao je naš ljetni dvobroj Meridijana, s glavnom temom o Prekodravlju. Prekodravlje je dio naše hrvatske grude sjeverno od rijeke Drave u Podravini, sjeverno od Koprivnice, uz samu granicu s Mađarskom. Taj dio Hrvatske mnogima je nepoznanica, pa smo mu odlučili posvetiti glavnu temu jer u njemu ima mnogo toga lijepog i zanimljivog. Čega? Puno plodnih polja i šuma (od kojih je najveća Repaš), nekoliko lokaliteta čudesne prirodne baštine poput Čambine i Ješkova, šest podravskih sela, od kojih je najveće Gola, malih konaka ili salaša te etnografska zbirka naivnog slikara Ivana Večenaja… Nadamo se da će Vas ova naša reportaža s privlačnom naslovnicom na kojoj je jelen kapitalac iz šume Repaš, potaknuti da ovog ljeta posjetite taj kontinentalni dio naše domovine.

Od ostalih hrvatskih tema, vodimo vas u idiličan Voćin u novootvoreni Geoinfo centar u kojem se možete upoznati sa povijesnim i geološkim specifičnostima Papuka. U Centru se možete susreti sa životinjama koje su obitavale na Zemlji u geološkom razdoblju miocena - nosorozima, sabljastim mačkama, ali i miocenskim psinama! Pišemo i o crkvi Sv. Marije od Pohoda te geološkim lokalitetima Rupnica i Trešnjevica koje su najvažnije znamenitosti voćinskoga kraja. Iz tog dijela Hrvatske donosimo još jednu temu o istočnoslavonskoj rijeci Bosut. Doznajte zašto nema klasičan izvor, a ni ušće te zašto su Rimljani za nju znali reći kako se čini kao da teće uzvodno.

Od europskih tema, donosimo dvije nordijske, jednu grčku i jednu temu iz susjedne BiH. Tako pišemo o jednom od najljepših skandinavskih gradova norveškom Bergenu, čija se stara gradska jezgra nalazi na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. U Finskoj smo se dugo zadržali u knjižnici Oodi koja je pravi dnevni boravak stanovnika Helsinkija. Uz bogat knjižni fond opremljena je suvremenim tehnologijama, kinom, restoranom, kafićima, ploterima, printerima, 3D pisačima, glazbenim i foto studijima te raznim drugim sadržajima. Inače, u Finskoj oko 80 posto stanovništava koristi gradske knjižnice, a u Hrvatskoj samo oko 12 posto (?!).

Oduševio nas je grčki otok Karpatos koji uz obližnji Rodos pripada skupini od ukupno dvanaest otoka tzv. Dodekaneza koji su bliže turskom nego grčkom kopnu. Otok obožavaju ljubitelji planinarenja, ali i vodenih sportova, pogotovo surferi. Ako još razmišljate gdje ljetovati, uzmite u obzir šarmantan Karpatos (postoje direktni letovi za njega iz Ljubljane).

U susjednoj BiH posjetili smo Nacionali park – NP Sutjeska koji obgrljuje mnoge planine više od 2000 metara pa i najviši vrh BiH Maglić. Dio parka je i najočuvanija i najveća prašuma u Europi - Perućica.

U novom broju Meridijana zastupljene su i tri teme iz svijeta. Pišemo o jednom od najljepših kolonijalnih gradova čitave Srednje Amerike – Antigui Guatemali (Stara Gvatemala) koju su osnovali Španjolci početkom 16. stoljeća i to na vrlo trusnom području, pa je već nekoliko puta razrušen i ponovno sagrađen. U Boliviji smo pak posjetili pretkolumbovski grad Tiwanaku. Ta drevna prijestolnica nekada moćnog carstva odigrala je ključnu ulogu u razvoju andske civilizacije prije dolaska španjolskih osvajača. Nakon američkih tema donosimo i jednu afričku - predstavljamo glavne znamenitosti Alžira s UNESCO-ova popisa. Doznajete koliko ih ima!

Tu su još naše stalne rubirke: Insajderski vodič po europskim gradovima (ovaj put po Bukureštu), Geo-info, Nova izdanja te razgovori s geofizičarem i geologom sa zagrebačkog PMF-a, dr. sc. Marijanom Herakom i Damjanom Domanovac, direktoricom i vlasnicom sajma turizma i časopisa PLACE2GO.

Na kraju ovog našeg 226. broja očekuje Vas još jedna poslastica - kratka biografija našeg slavnog putopisca - Željka Malnara (i to prigodno, jer je u travnju bila 10. godišnjica njegove smrti). U nizu hrvatskih putnika i putopisaca Željko Malnar bio je posljednji istraživač u klasičnom smislu riječi: putovao je na mjesta o kojima se znalo jako malo kako bi otkrio i drugima prikazao što i tko se tamo nalazi. Time je zaslužio romantični naslov pustolova kakvi su u posljednjoj trećini 20. stoljeća uglavnom postojali još samo na stranicama (crtanih) romana i njihovih filmskih ekranizacija. Mlađe generacije upoznale su ga i kao kontroverznog (anti)televizijskog voditelja te kao novinskog kolumnista koji je ušao i u legendu i u povijest hrvatskog novinarstva.

Pozivamo vas da ljeto provedete čitajući časopis Meridijani te da se u međuvremenu, do rujna na njega ponovno pretplatite. Pretplatu možete nekom i darovati. Hvala Vam na potpori i suradnji. Želimo Vam ugodno ljeto.