Atlas - svjedoci vremena naziv je knjige posvećene radu, poslovnoj filozofiji, preprekama u poslovanju s kojima su se suočavali te privatizaciji ove turističke agencije koja je u svoje vrijeme bila iznimno cijenjena u zemlji i inozemstvu.

Izdavač knjige je izdavačka kuća Meridijani iz Zagreba, a autorica teksta je Silvana Jakuš, novinarka s dugogodišnjim iskustvom u stručnom turističkom novinarstvu.

Ova knjiga riječima 80-ak relevantnih sugovornika iz političkih i turističkih institucija, područja turističkog gospodarstva i bankarstva te samog Atlasa govori o mnogim temama, uključujući i dosad nepoznate događaje koji su određivali Atlasovo poslovanje i sudbinu.  

Na 300-tinjak stranica objavljena su brojna svjedočanstva Atlasovih aktera i suvremenika, među kojima su i predstavnici velikih hotelskih tvrtki s kojima je Atlas surađivao. Ilustrirana je brojnim arhivskim fotografijama, dokumentima i novinskim isječcima kao svjedočanstvima tadašnjih događanja, ali i Atlasove poslovne filozofije. Zapažanja o kojima govore „svjedoci vremena“ autorica ostavlja bez suvišnih komentara pa je na samim čitateljima da zaključe što je i zašto slijedilo te koje su posljedice.        

Otvoreno progovarajući o mnogim temama iz socijalističkog poslovanja, kao i prvim desetljećima suvremene Hrvatske, knjiga Atlas - svjedoci vremena nije samo svjedočanstvo o sudbini agencije s velikim međunarodnim ugledom. Ona je nerijetko i životna ispovijest aktera, kao i njihova emotivna posveta vremenu i gospodarstvu koje je, ne svojom krivicom, izgubljeno u privatizacijskom procesu stvarajući bogate pojedince i osiromašenu zajednicu. Slojevita priča o Atlasu ujedno je i posveta ljudima koji su ga stvarali, u njemu i za njega radili, a on im je – prema njihovim riječima – još više vratio. Da je tako svjedoči i činjenica da se bivši djelatnici ove agencije redovito sastaju te su u stalnom kontaktu, što je autorici uvelike olakšalo pronalaženje sugovornika. 

Urednica knjige je Petra Somek, a recenzenti su dr. sc. Željko Krušelj, izv. prof. i dr. sc. Darko Prebežac, red. prof.

Kratka povijest Atlasa
Od ishodišnog Putnika Dubrovnik 1923. godine, preko sa­mostalne agencije koja posluje od 1951. godine do Atlasove privatizacije na samom kraju 20. stoljeća – dubrovačka turi­stička agencija Atlas u velikoj je mjeri pridonijela razvoju, uspjehu i međunarodnom ugledu hrvatskog turizma. Štoviše, i de­setljećima kasnije nekadašnja je Atlasova poslovna praksa razvoja destinacije – danas poznata pod pojmom destinacijski menadžment – u nekim sredinama i dalje samo nedostignut turistički plan i cilj.

O veličini i snazi Atlasa govore impresivne brojke postignute u zenitu poslovanja, u osamdesetim godinama prošloga stoljeća. Gigant s tadašnjih više od 1600 zaposlenika u tom je desetljeću posredovao u ostvarivanju 37 milijuna noćenja, usluge transfe­ra obavio je za 2,5 milijuna gostiju te su organizirani izleti za njih 4,2 milijuna. Atlasova su cestovna prijevozna sredstva pre­valila 31,6 milijuna kilometara, a turistička plovidba 2,3 mili­juna milja. Žičara, koju je Atlas izgradio 1968. godine, prevezla je 1,1 milijun gostiju. Airtours je u svim svojim programima imao gotovo 500 tisuća putnika.

No uspješno poslovanje nije oslobodilo Atlas političkih pritisa­ka. Štoviše, cijelo je vrijeme bio na meti političkih moćnika čiji su pritisci – o kojima se također govori u knjizi – bili proporcionalni uspjehu te su snage rukovodstva, umjesto na daljnji razvoj, trošili na obranu od opasnih i beskrupuloznih političkih igara.  

Atlasovo turističko naslijeđe
Luksuzni Atlasovi autobusi, brodovi i hidrogliseri te učinkovit komunikacijski sustav Storno pridonijeli su kvaliteti turističke usluge, ali i bili od velike pomoći u Domovinskom ratu. Međunarodni je ugled Atlasa bio zaslužan za promicanje istine o ratu, povratku Hrvatske na turističko tržište te poslijeratnu obnovu Dubrovnika. 

Iz Atlasove povijesti pamte se poslovni uspjesi koji nabolje mijenjaju ne samo njihovo poslovanje, nego i ukupnu (turističku) scenu biv­še države. Tako 1968. godine Atlas potpisuje ugovor s American Expressom te preuzima agenturu za njihov sektor putovanja i putničkih čekova, a 1972. godine potpisuje franšizni ugovor ko­jim Atlas stječe pravo izdavanja American Express kartice za područje cijele nekadašnje države. Bio je to presedan u svjetskim razmjerima jer je American Express takve ugovore u pra­vilu potpisivao s bankama.

Zahvaljujući suradnji s Atlasom od 1960-ih do 1980-ih godina aviokompanije KLM, British Airways, Finnair, SAS, Sabena te Pan American uspostavljaju direktne linije za Dubrovnik.

Svakako najveća potvrda poslovnog ugleda u međunarodnim okvirima bila je činjenica da je Atlas 1982. godine postao ge­neralni zastupnik najvećeg europskog turoperatora TUI-ja, potvrdivši time odlična prethodna iskustva suradnje u dijelu Dal­macije. Štoviše, ta su iskustva rezultirala i obostranom željom za intenzivnijim zajedništvom. Naime, unatoč velikim Atlasovim ratnim gubicima, TUI ni poslije rata nije izgubio interes za kupnju ove turističke agencije.

No pregovori su prekinuti iznenad­nom i bespogovornom bankarskom odlukom pod političkim patronatom da dubrovačka agencija posta­ne dio privatizacijskog paketa po tada prevladavajućem obrascu.

Progovorivši o toj temi o kojoj se kod nas i dalje rijetko otvoreno govori, priča o Atlasu  ispričana iz iskustva brojnih „svjedoka vremena“ prestaje biti samo priča o dubrovačkoj turističkoj agenciji velikog međunarodnog ugleda, nego je to iskreno i emotivno svjedočanstvo za mnoge bolnog procesa koji je hrvatsko gospodarstvo doveo do poražavajuće devastacije čije posljedice i danas osjećamo.