Opća cirkulacija atmosfere (Met Office - Learn About Weather, Youtube)

Ova video animacija pomoći vam da bolje razumijete kako rotacija Zemlje tj. Coriolisova sila utječe na raspodjelu stalnih vjetrova. Pokušajte odgovoriti na pitanje: zašto put iz Zagreba u New York traje oko dva sata duže od puta iz New York-a u Zagreb?

Godišnji hod temperature i padalina

Naselje Nome na Aljasci (Pinterest)

Slika prikazuje naselje Nome na Aljasci (klima tundre) u zimskom dijelu godine. Zima ovdje traje dugo i vrlo je hladna, a najhladniji mjesec siječanj sa prosječnom temperaturom ispod -15 °C.

Postaja Mirnyj na Antarktici (Alexey Krasovsky, Wikipedia)

Slika prikazuje istraživačku postaju Mirnyj na Antarktici. Prosječna temperatura na ovom mjestu je −11 °C, a više od 200 dana godišnje vjetar je jači od 15 metara u sekundi.

Ulice Agre u vrijeme ljetnog monsuna (Praful Gangurde, HT Photo)

Slika prikazuje vrlo čest prizor koji se može vidjeti na ulicama Agre (tropska monsunska klima) za vrijeme puhanja ljetnog monsuna.

Kako nastaje monsun? (Met Office - Learn About Weather, Youtube)

Riječ monsun dolazi od arapske riječi „mausim“ što u prijevodu znači „godišnje doba“ što upućuje na sezonalnost monsuna. Ovaj video zapis pomoći će ti da razumiješ nastanak i sezonsku promjenjivost monsuna.

Ljetni monsun u Indiji (Al Jazeera, Youtube)

Video prikazuje reportažu o poplavama u Indiji za vrijeme ljetnog monsuna. Pogledajte s kojim se problemima stanovnici ovog područja susreću svake godine.

Istražite na webu

Vjetrovi
atlas.geog.pmf.unizg.hr/e_skola/geo/maturalni/vjetrovi/vjetrovi.html

Monsun
hr.allscienceglobe.com/11458-what-is-monsoon.html

Zanimljivosti

Klime

Pustinjska klima (BW) nastaje u području suptropskih maksimuma u kojima se zrak spušta i ne postoje uvjeti za nastanak padalina. Obilježja pustinjske klime su mala količina padalina (rijetki, kratkotrajni, ali intenzivni pljuskovi) i velike dnevne amplitude temperature. Noću je temperatura 10 do 12 °C, a danju oko 35 °C. Noćno hlađenje podloge uvjetuje pojavu jutarnje rose, što je iznimno važno za vegetaciju. Oskudnu vegetaciju čine rijetka trava ili trnovito grmlje. Postoje i dijelovi bez vegetacije. Vruću pustinjsku klimu (BWh) imaju područja Sjeverne i Južne Amerike, Afrike, Azije i Australije uz sjevernu i južnu obratnicu. Hladne pustinje nastaju zbog udaljenosti od oceana, reljefne zavjetrine i hladnih morskih struja (unutrašnjost Azije, Mojave, Atacama, Patagonija, Namib).

Prijelaz između suhih i vlažnih klima čine stepske klime (BS). Padaline donose ciklone s polarne ili tropske fronte. Vruća stepska klima (u Africi i Australiji oko pustinjske klime) ima nešto niže temperature i veću godišnju količinu padalina od pustinjske. Hladne stepske klime raširene su u Euroaziji (od južne Ukrajine do sjeverne Kine) i u Americi (u zavjetrini Stjenjaka i Anda). U toj klimi izrazitije su razlike između ljetnih i zimskih temperatura. Prirodna vegetacija u stepskim je klimama niska trava. Danas su stepska područja pretvorena u glavna žitorodna područja svijeta.

Umjereno tople kišne klime su klime s temperaturom najhladnijeg mjeseca do 3 °C, a najtoplijeg iznad 10 °C nazivamo umjereno tople kišne klime. Odlikuju se pravilnom izmjenom godišnjih doba. Prema godišnjem hodu padalina, izdvajaju se tri tipa klime. Umjereno tople vlažne klime (Cf) primaju padaline tijekom cijele godine, a količina iznosi od 500 do 1500 mm.

Klime se razlikuju po ljetnim temperaturama. S porastom geografske širine smjenjuju se vruća, topla i svježa ljeta. Vruća ljeta imaju istočne obale Sjeverne i Južne Amerike, Azije i Australije. Trećina Europe ima Cf klimu s toplim ljetima. Padaline donose ciklone s oceana. Obalni dijelovi vlažniji su zimi, a unutrašnjost ljeti. Obala Norveške ima Cf klimu sa svježim ljetom. Pod utjecajem umjerenih temperatura i dovoljne količine padalina razvila se vegetacija niske trave i listopadnih šuma (u najsjevernijim dijelovima prelaze u miješane i uvijek zelene šume). Najveći dio šuma je iskrčen i pretvoren u obradivo zemljište.

Prostori s Cf klimom izrazito su gusto naseljeni. Obale Sredozemnog mora, te dijelovi Kalifornije, Čilea, južne Afrike i južne Australije imaju sredozemnu klimu (Cs). Za tu klimu karakteristična su suha, vruća ili topla ljeta, te blage i kišovite zime. To pogoduje razvoju ljetnog turizma. Vegetacija je prilagođena ljetnim sušama. Međutim, prirodna je vegetacija velikim dijelom degradirana u makiju. Za razliku od sredozemne, sinijska klima (Cw) ima vlažna ljeta i suhe zime. Javlja se u dijelovima Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, u nastavku A klimatskog razreda.

Snježno-šumske (borealne) klime obilježava temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od 3 °C, pa su zime duge i hladne. Taj klimatski razred javlja se samo na sjevernoj polutki. U područjima nižih geografskih širina ljeta mogu biti i vruća, a prema sjeveru su niže ljetne i zimske temperature. Godišnja amplituda temperature prelazi 30 °C. Prema količini i godišnjem hodu padalina, izdvajamo vlažnu i suhu borealnu klimu. Vlažna borealna klima (Df) raširena je u Sjevernoj Americi (sjevernije od paralele 50º) i u Euroaziji (sjevernije od paralele 60º, osim istočnog Sibira). Temperature se smanjuju s porastom geografske širine, a količina padalina s udaljavanjem od obale. Godišnja količina padalina kreće se od 650 do 900 mm. Znatan udio padalina čini snijeg. Najraširenija biljna zajednica je tajga (uvijek zelena šuma). Prema sjeveru tajga prelazi u tundru (biljna zajednica mahovina, lišajeva i patuljastih breza), a prema jugu u miješane i listopadne šume ili trave. Istočni Sibir ima suhu borealnu klimu (Dw). Padalina ima malo, i to uglavnom ljeti. Zime su suhe i izuzetno hladne. Temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od 38 °C. Na sjeveru je razvijena tundra koja prema jugu prelazi u tajge.

Najsjeverniji dijelovi kontinenata sjeverne polutke i najviši planinski vrhovi imaju klimu tundre (ET). U toj klimi temperature su izrazito niske, ali su zime blaže nego u Dw klimi. Ni u najtoplijem mjesecu temperatura ne prelazi 10 °C. Zbog velike hladnoće padne samo 250 mm padalina. U maglovitim ljetima na otopljenu tlu razvije se biljna zajednica tundre. Još hladniju klimu imaju Antarktika i zaleđeni Arktik. To je klima vječnog mraza (EF). U najtoplijem mjesecu temperatura ne prelazi 0 °C. Stoga izdvajamo hladno i manje hladno razdoblje. Padalina je manje od 150 mm.

Južna i jugoistočna Azija, dijelovi Srednje i Južne Amerike i dio afričke obale uz Gvinejski zaljev imaju tropsku monsunsku klimu (Am). To je prijelazni tip između prašumske i savanske klime. Padaline su vezane za pojavu ljetnog monsuna, a u većem dijelu godine je sušno razdoblje. Temperature su najviše uoči pojave ljetnog monsuna.