Struktura poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj

(Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2019. godini, Ministarstvo poljoprivrede)

Prema podacima DZS-a, u 2019. godini u Republici Hrvatskoj je korišteno 1.504.445 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema načinu korištenja, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 822.809 ha (u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu čine udio od 54,7 %), slijede trajni travnjaci s 606.129 ha (40,3 %). Voćnjaka je bilo 34.534ha (2,3 %), vinograda 19.824ha (1,3 %), a maslinika 18.606ha (1,2 %). Najmanje su zastupljeni povrtnjaci, koji s površinom od 1.848 ha u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu čine udio od 0,1 % te rasadnici s površinom od svega 355 ha.

Kako opisana struktura poljoprivrednog zemljišta utječe na strukturu poljoprivredne proizvodnje?

Čimbenici razvoja poljoprivrede

Poljoprivredne regije u svijetu (Harpercollege.edu)

Priložena karta prikazuje glavne poljoprivredne regije u svijetu. Poljoprivredne regije mogu se podijeliti u dvije velike skupine: samoodržive poljoprivredne regije koje su većinom prisutne u slabije razvijenim državama te komercijalne poljoprivredne regije koje su dominantne u razvijenijim državama. Uz pomoć priložene karte i tablice za svaku poljoprivrednu regiju odredi u kojim prostorima svijeta je dominantna te koja su njena osnovna obilježja i proizvodi.

 Osnovna obilježja poljoprivrednih regija svijeta (Harpercollege.edu)

Svijet prema Köppenovoj klasifikaciji klime

Na temelju karte s Köppenovom klasifikacijom klime te karte poljoprivrednih regija, za svaku poljoprivrednu regiju opiši osnovna obilježja klime koja utječu na poljoprivrednu proizvodnju.

(University of Melbourne, Wikipedia)

Crnica ili černozem

(Peyzaj3m.com)

Crnica ili černozem smatra se najplodnijim tlom za uzgoj većine europskih poljoprivrednih kultura.

Nastaje pod utjecajem umjereno tople vlažne i stepske klime, na način da tijekom jeseni i oštre zime, kada je raspadanje organske materije svedeno na minimum, dolazi do nagomilavanja humusa. Takva tla raširena su na području kontinentalne Europe npr. na prostoru Hrvatske, Mađarske, Srbije, Rusije, Ukrajine te na području SAD-a i Kanade. Najviše plodnog tla nalazi se u Ukrajini, čak 33 % ukupne svjetske površine pod crnicom, tj. oko 32 milijuna hektara.

Zanimljivo je spomenuti da su tijekom Drugog Svjetskog rata Nijemci primijetili bogatstvo koje pruža černozem u tada okupiranoj Ukrajini, pa su tijekom okupacije odvozili vlakovima ukrajinsku crnicu u Njemačku.

Crvenica

Crvenica je vrsta tla karakteristična za suptropske i sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobivaju znatnu količinu padalina.

Crvenica je tzv. teško tlo, zbijeno i s malo humusa, ali uz znatnu količinu spojeva (oksida) željeza, koji tlu daju crvenu boju, pa je u stručnoj literaturi poznata i pod talijanskim nazivom terra rossa (crvena zemlja). Iako sadrži malo humusa, crvenica lako upija i dugo zadržava vodu što omogućuje biljkama da na njoj opstaju tijekom suhog, vrućeg i dugog sredozemnog ljeta.

Ovaj tip zemljišta nastaje rastvaranjem vapnenca i dolomita i predstavlja njegov nerazgradivi ostatak, a oblikuje se po dnu vrtača, dolina i krških polja. Crvenica je najraširenija u zapadnoj Istri i krškim poljima Dalmacije.

Poljoprivredna gospodarstava i poljoprivredne površine

Udio poljoprivrednih gospodarstava i korištene poljoprivredne površine (u % od ukupne vrijednosti EU-28) država članica Europske unije 2015. godine

Ukupna korištena poljoprivredna površina 2015. godine u državama članicama Europske unije (EU-28) bila je gotovo175 milijuna hektara što čini oko 40,0 % ukupne površine Europske unije. U pogledu korištene poljoprivredne površine, najveći udio poljoprivrednog zemljišta EU-28 imale su Francuska i Španjolska, s udjelima od 15,9 % i 13,3 %, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka imale nešto manje udjele od 10,0 %. Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava bio je u Rumunjskoj (3,6 milijuna), Poljska je imala drugi najveći udio poljoprivrednih gospodarstava (13,2 %), nešto više od Italije (9,3 %) i Španjolske (8,9 %). Obrazložite položaj Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije u korištenoj poljoprivrednoj površini i udjelu poljoprivrednih gospodarstava.

Prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava (ha) država članica Europske unije (EU-28) 2010. i 2013. godine

Omjer ukupne korištene poljoprivredne površine i broja poljoprivrednih gospodarstava odražava prosječnu veličinu poljoprivrednih gospodarstava. Pema podacima za 2010. i 2013. godinu, prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava u EU-28 porasla je s 14,4 ha po poljoprivrednom gospodarstvu u 2010. na 16,1 ha po gospodarstvu u 2013. godini, što je rezultat smanjenja broja poljoprivrednih gospodarstava od 11,5 % i pada od 0,7 % korištene poljoprivredne površine. Većina država članica EU zabilježila je povećanje prosječne korištene poljoprivredne površine po poljoprivrednom gospodarstvu između 2010. i 2013., dok je Češka jedina zabilježila znatan pad.

Kakav je trend imala Hrvatska?

Trend kretanja broja poljoprivrednih gospodarstava u razdoblju od 2007. do 2011. godine

U Programu ruralnog razvoja RH dana je analiza stanja u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambeno-prerađivačkoj industriji. Navodi se da su u strukturi poljoprivrednih gospodarstva prema veličini (površini) izrazito dominantna poljoprivredna gospodarstva kategorije ispod 2 ha (52,5 %), a velika većina (89,4 %) manja je od 10 ha. Unatoč primjetnom trendu rasta broja gospodarstava u kategorijama od 20 do 100 ha (povećanje 36,24 %), a od 100 do 750 ha (62,5 %) u razdoblju od 2007. do 2011. godine, njihova zastupljenost je i dalje mala, drugim riječima, poljoprivredna gospodarstva veličine do 20 ha i dalje dominiraju u strukturi poljoprivrednih gospodarstava. Ovakvo stanje prosječne veličine i strukture gospodarstva u RH otvara pitanje njihove gospodarske održivosti.

Prosječna veličina poljoprivrednih površina (u ha) u državama članicama EU-28 2015. godine

Usporedi međusobno države Europske unije prema prosječnoj veličini poljoprivrednih površina. Koje države imaju najveću prosječnu veličinu poljoprivrednih površina, a koje najmanju? U kojoj skupini država se nalazi Hrvatske? Kako se to odražava na njezinu konkurentnost prema ostalim državama Europske unije?

Poljoprivredne površine

Priložene fotografije prikazuju dva primjera poljoprivrednih površina bitno različite veličine. Koji od ova dva prikazana primjera poljoprivrednih površina je lakše obrađivati, tj. koji je primjereniji suvremenoj komercijalnoj poljoprivredi? Obrazloži razloge svog izbora.

Primjer provedenog postupka komasacije zemljišta (Cipar)

Na priloženim fotografijama možemo pratiti primjer smanjenja broja parcela jednog poljoprivrednog gospodarstva nakon provedenog postupka komasacije, tj. okrupnjavanja posjeda kako bi se unaprijedila proizvodnja jer usitnjeni posjedi otežavaju suvremenu obradu.

Uzgoj banana (DoleTube, YouTube)

Znate li kako se uzgajaju banane? U ovom videozapisu pogledajte zanimljivu priču o uzgoju banana tj. o njihovom putu od plantaža do trgovina.

Želim znati više

Agrikulturne regija svijeta

Život s nomadima