Zasjedanje prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora

Dana 30. svibnja obilježava se Dan Hrvatskoga sabora. Toga dana prisjećamo se 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi, demokratski izabrani višestranački Sabor, čime je okončana gotovo polustoljetna komunistička vlast u Hrvatskoj i  otvoren put stvaranju demokratske i samostalne Hrvatske. Hrvatski sabor imao je važnu povijesnu ulogu kroz stoljeća, a nakon konstituiranja višestranačkog Sabora, kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela svih građana Hrvatske, u njemu su donesene ključne odluke kojima je određena budućnost Hrvatske, Božićni Ustav, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti i Odluka o raskidu državnopravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Konstituiranju novoga Sabora, tada Socijalističke Republike Hrvatske, nazočili su brojni uzvanici iz domovinske i iseljene Hrvatske te predstavnici vjerskih zajednica, a zastupnici su za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana te za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Do 2001. godine ovaj se značajan povijesni dan obilježavao kao Dan državnosti, a nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iste godine, 30. svibnja proglašen je spomendanom - Danom Hrvatskoga sabora. Od 2020. godine 30. svibnja (ponovo) se obilježava Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvog izabranog višestranačkog Sabora i njegovu ulogu u očuvanju hrvatske državnosti.

Govor Franje Tuđmana u Saboru 30. svibnja 1990.

Na ovoj poveznici možete pročitati govor prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana na zasjedanju prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora 30. svibnja 1990. godine. Iz navedenog govora izvucite nekoliko najvažnijih poruka koje je predsjednik Tuđman poručio zastupnicima.

Međunarodno priznanje Hrvatske (TvKalendarHR, YouTube)

Kad je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je govoru naciji poručio: "Današnji dan - 15. siječnja 1992. - bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana." Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a. Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino. Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država - Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija. Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Abhazija (CNN, YouTube )

Nakon što je stekao nezavisnost 1960. godine, nekoliko dana nakon toga Somaliland se ujedinio sa bivšom talijanskom Somalijom u današnju međunarodno priznatu državu Somaliju, od koje je Somaliland proglasio nezavisnost 1991. godine, ali ga do danas nijedna država nije priznala. Dok je Somalija srljala u klanovske ratove i terorizam islamističke grupe Al-Šabab, Somaliland je uspio očuvati mir, uspostaviti svoju vladu, vojsku, valutu i mogućnost dobivanja putovnice za oko 3,5 milijuna stanovnika.  Dodatni paradoks je da ova formalno nepostojeća država sve više razvija turizam, a navodno posjeduje i naftne rezerve.

Somaliland (Rare Earth, YouTube)

Nakon što je stekao nezavisnost 1960. godine, nekoliko dana nakon toga Somaliland se ujedinio sa bivšom talijanskom Somalijom u današnju međunarodno priznatu državu Somaliju, od koje je Somaliland proglasio nezavisnost 1991. godine, ali ga do danas nijedna država nije priznala. Dok je Somalija srljala u klanovske ratove i terorizam islamističke grupe Al-Šabab, Somaliland je uspio očuvati mir, uspostaviti svoju vladu, vojsku, valutu i mogućnost dobivanja putovnice za oko 3,5 milijuna stanovnika.  Dodatni paradoks je da ova formalno nepostojeća država sve više razvija turizam, a navodno posjeduje i naftne rezerve.

Nepriznate države u svijetu

Na ovoj poveznici potraži više informacija i pogledaj kratke video-reportaže o još nekim primjerima nepriznatih država u svijetu koje se bore za potpunu nezavisnost i međunarodno priznanje.

Enklave i esklave (Interesting Facts, YouTube)

U ovom videozapisu potraži odgovor na pitanje što su to enklave i esklave te upoznajte neke zanimljive primjere navedenih teritorijalnih organizacija.