Nastanak hrvatskih državnih granica na kopnu i moru
Mapflight
Web stranica na priloženoj poveznici omogućava vam usporedbu država svijeta prema obliku teritorija i veličini.
Usporedi veličinu Hrvatske sa susjednim državama te pokušaj pronaći državu koja je svojom površinom najsličnija Hrvatskoj.
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske
https://mmpi.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/2007/ZERP-novo.JPG
Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (kratica: ZERP) obuhvaća morski prostor u Jadranskom moru, od vanjske granice teritorijalnoga mora u smjeru pučine do njegove vanjske granice dopuštene općim međunarodnim pravom, a privremeno slijedi crtu razgraničenja epikontinentalnog pojasa uspostavljenu Sporazumom između SFRJ i Talijanske Republike o razgraničenju epikontinentalnog pojasa iz 1968. godine. Republika Hrvatska je proglasila sadržaje isključivoga gospodarskoga pojasa koji se odnose na suverena prava istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim prirodnim bogatstvima voda izvan vanjske granice teritorijalnog mora, te jurisdikciju glede znanstvenog istraživanja mora i zaštite i očuvanja morskog okoliša, što je izazvalo burne reakcije i protivljenja Slovenije i Italije. Nakon proglašenja ZERP-a, EU je više puta opomenula hrvatsku vladu da što prije riješi spor sa Slovenijom i Italijom. Nitko službeno ne želi potvrditi postojanje političke trgovine oko odustajanja Hrvatske od ZERP-a, no iz EU su stizali signali da bi Hrvatska mogla znatno ubrzati proces pregovora s ciljem njihova okončanja do 2009. godine ako se riješi pitanje ZERP-a. Povjerenik Europske komisije, Oli Rehn, prilikom posjeta Zagrebu u ožujku 2008. je oštro opomenuo vladu i najavio moguću blokadu pregovora s EU: "Želim naglasiti da je to (ZERP) sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima". Stoga je već par dana kasnije Hrvatski Sabor donio Odluku o izmjeni odluke o proširenju jurisdikcije Hrvatske na Jadranskom moru, u kojoj se propisuje da se "Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske privremeno neće primjenjivati na države članice Europske unije od dana 15. ožujka 2008. godine, do iznalaženja zajedničkog dogovora u EU duhu." Ta je odluka vrijedila i nadalje (do 2021.), a postoje tumačenja da ovakvo stanje u kojemu je Hrvatska jedinstvena članica EU koja je svoj isključivi gospodarski pojas u pogledu ribarenja (ne i u pogledu crpljenja rudnih bogatstava - ta su pitanje Italija i bivša Jugoslavija uredile još 1968. godine) pretvorila u svojevrsno "europsko more", pa hrvatskim ZERP-om naveliko ribari talijanska ribarska flota, te u znatno manjoj mjeri i slovenski ribari.
Po čemu se razlikuju pravo i mogućnosti Hrvatske na iskorištavanje dijela Jadranskog mora i podmorja prema Odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa od stanja opisanog o ZERP-u istraži ovdje.
Hrvatske granice kroz povijest (Blackbird, YouTube)
U priloženoj videoanimaciji pogledaj kako su se mijenjale granice Hrvatske od davne 860. godine kada je njome vladao knez Trpimir pa sve do suvremenog doba. Kada je Hrvatska imala najveću površinu, a kada najmanju? Koji segmenti granice su se najmanje mijenjali kroz povijest, a prema kojoj državi ili državama se granica najviše mijenjala i pomicala? Smatraš li da su neki segmenti hrvatske trebali biti drugačije definirani? Obrazloži svoje mišljenje.
Granični promet putnika 2020. godine
Na priloženoj poveznici možeš preuzeti statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku o graničnome prometu putnika 2020. godine. Usporedi intenzitet graničnog prometa putnika u cestovnom, željezničkom, pomorskim i zračnim prometom te objasni razloge takvog stanja. Zatim pronađi granični prijelaz s najvećim intenzitetom putničkog prometa prema svakoj od susjednih država, te pokušaj objasniti zašto je baš taj granični prijelaz najprometniji. Kako se mijenjao broj putnika na navedenim graničnim prijelazima u odnosu na 2010. godinu?
