Geopolitička polarizacija svijeta
Čimbenici geopolitičkog položaja
Spominjanje riječi geopolitika često izaziva negativne konotacije. Posljedica je to bremena iznimno negativnog nasljeđa koje geopolitika nosi iz doba kad je služila kao opravdanje za teritorijalna osvajanja. Geopolitika je nastala kao pogled na svijet koji je promatrao utjecaj geografskih čimbenika na politiku. Danas je znanstvena disciplina političke znanosti. Istražuje odnos između prostora, moći i stanovništva. Geopolitički položaj dinamična je kategorija i jedna je od najvažnijih geopolitičkih kategorija. Geopolitički položaj mijenja se pod utjecajem čimbenika koji na njega utječu. Na sljedećim poveznicama možeš saznati više o čimbenicima koji utječu na geopolitički položaj određene države, a to su:
Geopolitika.news
Ovdje možeš pratiti najnovije vijesti i geopolitičke analize događanja na svjetskoj sceni.
Područje Schengena
Položaj Hrvatske unutar Europske unije je rubni te time Hrvatska dobiva višestruko značenje za Europsku uniju, kao spona prema regiji Jugoistočna Europa te kao zemlja kroz koju ljudi i roba ulaze u EU i Srednju Europu s hrvatskih južnih i istočnih granica. Upravo iz tih razloga RH dobiva na geostrateškoj važnosti za Europsku uniju pa bi na tim pitanjima Hrvatska mogla jačati svoj položaj. Takav položaj za Hrvatsku donosi i izazove na koje se pri ulasku u Europsku uniju nije računalo, a ti izazovi se odnose na migrantsku krizu izazvanu ratom u Siriji zbog kojeg su tisuće ljudi pješice krenule s Bliskog istoka prema Zapadnoj Europi u potrazi za boljim životom. Granice RH prema Jugoistočnoj Europi su, ujedno, i granice Europske unije te time dobivaju na većoj važnosti od ostalih granica u međuprostoru europskih regija jer migranti koji uspiju ući u Hrvatsku ušli su na teritorij Europske unije te su već na korak od svojeg željenog odredišta, najrazvijenijih država EU-a. Ipak, granica RH s državama nečlanicama EU-a nema toliki značaj jer prelazak preko nje ne znači mogućnost slobodnog kretanja Europskom unijom, a to je zato što Hrvatska (krajem 2021. godine) nije članica Schengenskog prostora kojeg čine brojne zemlje EU-a zajedno s još nekoliko država potpisnica sporazuma. Činjenica da Hrvatska nije članica Schengenskog sporazuma slabi njen političko-geografski položaj u odnosu na EU te se dovodi u poziciju da njeni susjedi iz Schengenskog prostora mogu postaviti bodljikavu žicu i barijere na granice s Hrvatskom iz opravdanog straha od najezde migranata koji preko Hrvatske žele dalje na zapad. Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor imao bi, stoga, veliki geopolitički značaj za Hrvatsku jer bi hrvatske granice na istoku i jugu dobile veću pozornost iz EU-a te moguće i bolju tehnologiju i veća sredstva za njihov nadzor, a, svakako, bi bila i od velikog značaja činjenica da bi se roba i ljudi mogli lakše kretati i dolaziti do Hrvatske iz Schengenskog prostora što je osobito značajno za hrvatski turizam koji bi dobio veći poticaj u tom slučaju.
https://www.europarl.europa.eu/resources/library/images/20200408PHT76832/20200408PHT76832_original.jpg
Stanje neutralnosti u svijetu do 2007. godine
Neutralna država je, prema međunarodnom pravu, suverena država koja u vrijeme rata formalno zauzima neutralni stav prema svim zaraćenim stranama; država koja ne sudjeluje u borbama ne mora nužno biti i neutralna. Neutralnost je definirana međunarodnim pravom, a prava i obveze neutralnih država propisani su Haškom konvencijom iz 1907. godine. Koncept ratne neutralnosti vrlo je usko definiran i nameće državi specifična ograničenja ukoliko ona želi da njezin neutralni status ostane priznat. S druge strane, trajno neutralne države su one suverene države koje su prema međunarodnom sporazumu obvezne biti neutralne prema zaraćenim stranama u svim budućim ratovima; primjer trajno neutralne države je Švicarska.
Za države s takvim političkim položajem postoje pozitivne ili negativne posljedice, ovisno o interesima susjednih država. Ukoliko susjedne države nemaju agresivni karakter, neutralne države profitiraju jer se koriste kao tranzitni putovi, energetski koridori i poveznice prema ostalim državama ili regijama. Ukoliko su susjedi agresivni, neutralne države nastoje se iskoristiti za obračun s drugim državama ili za izgradnju tzv. sanitarnih koridora prema suparničkoj državi ili suparničkim državnim ili vojno-političkim savezima, i tada u pravilu dolazi do njihove militarizacije, gospodarske stagnacije i opće destabilizacije.
https://sh.wikipedia.org/wiki/Neutralna_dr%C5%BEava#/media/Datoteka:Neutral_countries_map.svg
