Funkcija i važnost prometa danas i u prošlosti
Put svile (Transportgeography.org)
Prije dvije tisuće godina marljivi i hrabri ljudi stvorili su brojne koridore za trgovinsku i međuljudsku razmjenu kojima su povezali civilizacije u Aziji, Europi i Africi. Budući da se tim koridorima odvijao vrlo intenzivan transport svile, ova mreža putova postala je poznata pod nazivom Put svile. U drevno doba Put svile na kopnu je podrazumijevao kopneni put čiji je početak bio u gradu Chang’anu (današnji Xi’an) i nastavljao se preko regija Gansu i Xingjiang, sve do srednje i zapadne Azije, te nakon toga do mediteranskih zemalja. Uz kopneni put, postojao je i Put svile na moru, koji je imao početak u primorju jugoistočne Kine i nastavljao se preko poluotoka Indokine i zemalja Južnog kineskog mora kroz Indijski ocean, te do Crnog mora, istočne Afrike i Europe.
Mreža rimskih cesta (Vividmaps.com)
Rimljani su bili poznati građevinari. Iza njih su ostali brojni mostovi, kanali, popločane ceste i mnoga inženjerska remekdjela koja su bila rasprostranjena po cijelom Rimskom Carstvu. Rimljani su imali vrlo veliku i razgranatu mrežu cesta po cijelom teritoriju carstva, koja je prema pretpostavci bila dulja od 400 000 km, od čega je više od 80 500 km bilo popločano. Rimske cestovne mreže bile su važne za održavanje stabilnosti carstva i njegovo širenje. One su bile namijenjene za transport; po njima je bilo dopušteno hodati, prolaziti i voziti stoku, bilo je dopušteno kretanje vozila kao i odvijanje prometa bilo kojeg opisa.
Rimska cesta (Vividmaps.com)
Nisu postojala jedinstvena tehnička rješenja za izgradnju cesta. Metoda izgradnje varirala je ovisno o geografskom položaju, morfologiji terena, geološkoj građi i dostupnim materijalima. Ovisno o temeljnom tlu koristila su se različita tehnička rješenja izgradnje ceste pa su se tako na jedan način gradile ceste na močvarnom tlu, a na drugi način ceste na stijenskoj podlozi. Ipak, postojala su određena standardna pravila koja su se morala poštovati. Rimske ceste gradile su se u prosječnoj širini od 5,5 do 6,0 m, a sastojale su se od nekoliko karakterističnih nosivih slojeva bez obzira na podlogu na kojoj su se radile.
Poprečni presjek rimske ceste (Geotech.hr)
Rimske ceste sastojale su se od više karakterističnih slojeva:
temeljno tlo – podloga na kojoj se gradilo zbijala se kako bi bila kompaktna i kako bi se izbjeglo slijeganje kolničke konstrukcije; zbijenu podlogu prekrivao se pijeskom ili žbukom (eng. mortar)
statumen – sloj koji se postavljao na zbijeno temeljno tlo, a sastojao se od lomljenog kamena minimalne granulacije od 5 cm, debljina ovog sloja iznosila je od 25 do 60 cm
rudus – sloj debljine 20 cm koji se sastojao od lomljenog kamena promjera 5 cm u cementnom mortu
nucleus – betonski nosivi sloj izgrađen od cementa, pijeska i šljunka debljine 30 cm
summum dorsum – završni sloj koji se sastojao od velikih kamenih ploča debljine 15 cm.
Ceste su imale poprečni pad od središta ceste prema rubovima kako bi oborinske vode mogle istjecati sa svih strana, a u istu svrhu mnoge su imale odvode i odvodne kanale. Staza nabijena šljunkom za pješake obično se kretala duž svake strane ceste, u širini od 1 do 3 m. Odvajajući stazu od ceste, rubnjak se izvodio od pravilnih uspravnih ploča. Na svakih 3 do 5 metara nalazio se viši blok postavljen u rubnjak. Blok bi omogućavao ljudima da se zaustave, uzjašu konje i utovare životinje.
Prva autocesta (Ruprecht.de)
Prva autocesta izgrađena je pokraj Berlina, a bila je duga svega desetak kilometara.
Hrvatske autoceste (Hac.hr)
Uz pomoć ove interaktivne karte istraži glavne pravce autocesta u Hrvatskoj. Zatim istraži u kojem se dijelu Hrvatske nalazi većina tunela, mostova i vijadukata te objasni zašto. Razmisli u kojim još pravcima na prostoru Hrvatske postoji potreba za izgradnjom autocesta.
Prosječni godišnji dnevni promet na odabranim cestama u 2019. godini
Izdvoji najprometnije cestovne pravce u Hrvatskoj te objasni zašto baš oni imaju najveći prosječni dnevni promet. Također razmisli i o sezonalnosti glavnih prometnih pravaca u Hrvatskoj, odnosno istraži postoje li značajne sezonske razlike u prosječnom dnevnom prometu. Je li prosječan dnevni promet uravnotežen tijekom cijele godine?
Računalni prikaz Pelješkog mosta (Igh.hr)
Priložena slika sadrži računalni prikaz kako bi trebao izgledati Pelješki most nakon završetka izgradnje. Istraži u kojoj je trenutno fazi izgradnje Pelješki most te objasni važnost njegove izgradnje za Hrvatsku.
