Radno i slobodno vrijeme u svijetu i Hrvatskoj
Međunarodna organizacija rada (Heehaw, YouTube)
U ovom videozapisu saznaj više informacija o Međunarodnoj organizaciji rada.
Ukupni broj radnih sati godišnje po odabranim državama svijeta od 1870. do 2017. godine (Ourwordindata.org)
U današnjem užurbanom svijetu često se govori da radimo više nego ikad. No je li to stvarno tako? Analizom priloženog dijagrama možemo vidjeti kako to i nije baš istina za značajan dio država svijeta. Dostupni podaci pokazuju da su u 19. stoljeću ljudi širom svijeta radili izuzetno dugo, ali u posljednjih 150 godina radno vrijeme se znatno smanjilo, posebno u najbogatijim državama današnjice tj. u državama rane industrijalizacije, iako postoje i države u kojima je prisutan obrnut trend, primjerice u Kini i Indiji u kojima dolazi do blagog porasta. Dijagram pokazuje da je prosječno radno vrijeme u ranoindustrijaliziranim državama dramatično skraćeno tijekom posljednjih 150 godina. Godine 1870. radnici su u većini tih država radili više od 3000 sati godišnje, dok je danas to ekstremno radno vrijeme u prosjeku prepolovljeno. Primjerice, u Njemačkoj se godišnje radno vrijeme smanjilo za gotovo 60 % (sa 3284 sata u 1870. na 1354 sata u 2017. godini), a u Ujedinjenom Kraljevstvu smanjenje iznosi oko 40 %.
Ukupni broj radnih sati godišnje po državama svijeta 2017. godine (Ourwordindata.org)
Uz pomoć priložene koropletne karte izdvoji države s najvećim i najmanjim ukupnim brojem radnih sati 2017. godine. Opiši povezanost ekonomskog razvoja i ukupnog broja radnih sati godišnje.
Ukupan broj radnih sati godišnje i BDP per capita po državama svijeta 2017. godine (Ourworldindata.org)
Ekonomski razvoj današnjeg svijeta izrazito je nejednak. Tako primjerice stanovnici Švicarske, jedne od najbogatijih država na svijetu, imaju prosječni dohodak koji je više od 20 puta veći od prihoda stanovnika Kambodže. Kad se razmatraju takve razlike u blagostanju, nameće se pitanje: tko više radi, ljudi u bogatijim državama poput Švicarske ili u siromašnijim poput Kambodže? Gledajući dostupne podatke, odgovor je jasan: radnici u siromašnijim državama rade znatno više. Države poput Kambodže ili Mjanmara na dnu su popisa država prema BDP-u po stanovniku, ali na vrhu popisa država prema broju radnih sati. U Kambodži prosječni radnik svake godine odradi 2456 sati, što je gotovo 900 sati više nego u Švicarskoj (1590 sati). Dodatnih 900 sati za radnike iz Kambodže znači dulje radne dane i mnogo manje slobodnog vremena i dana.
Ukupan broj radnih sati godišnje i produktivnost rada po državama svijeta 2017. godine (Ourworldindata.org)
Ključni pokretač rasta BDP-a i smanjenja radnog vremena je rast produktivnosti. Produktivnost se odnosi na brzinu kojom se ulazi pretvaraju u izlaze. Na konkretnoj razini, produktivnost rada bilježi npr. broj kruhova koje pekar ispeče za sat vremena ili broj radnika u tvornici automobila koji ih sastave za sat vremena. Veća produktivnost rada povezana je s manje radnih sati, kao što je prikazano na priloženom dijagramu. Vidimo da razvijene države (npr. Njemačka i Švicarska) s kraćim radnim vremenom u odnosu na slabije razvijene države imaju vrlo visoku produktivnost rada, obje od gotovo 70 USD/h. Suprotno tome, države gore lijevo na ovom dijagramu imaju daleko nižu produktivnost rada, npr. Kambodža u kojoj produktivnost iznosi samo 2 USD/h pa radnici trebaju raditi puno više sati kako bi to nadoknadili.
Broj slobodnih dana u odabranim državama svijeta od. 1870. do 2000. godine (Ourworldindata.org)
Povećanje produktivnosti i usvajanje propisa koji ograničavaju radno vrijeme rezultirali su smanjenjem broja radnih sati dnevno, kao i broja radnih dana. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama je broj radnih sati dnevno naglo smanjen između 1880-ih, kada je tipični radnik radio 10 sati dnevno, 6 dana u tjednu, i 1920. godine, kada je njegov kolega radio 8 sati na dan, 6 dana u tjednu. Do 1940. godine uobičajeni raspored rada bio je 8 sati dnevno, 5 dana u tjednu. Uz redovite slobodne dane svakog tjedna, radnici u ranoindustrijaliziranim državama imali su i slobodne dane za blagdane i državne praznike. Dobar primjer je i Nizozemska u kojoj je radnicima broj dana za odmore i praznike povećan sa četiri slobodna dana 1870. na gotovo 38 slobodnih dana 2000. godine.
