Globalizacija i suverenitet
Što je globalizacija? (World101, YouTube)
Živimo u sve više međusobno povezanom i međuovisnom svijetu. Globalizacija dotiče svaki dio našeg života, od proizvoda koje kupujemo do hrane koju jedemo do načina na koji međusobno komuniciramo. Globalizacija je također vezana za neka druga najveća pitanja s kojima se susrećemo u modernom dobu, uključujući klimatske promjene, trgovinu i terorizam. Isprepletenost država i tržišta diljem svijeta ima i prednosti i nedostatke pa globalizacija ima i zagovornike i protivnike. Bez obzira na kojoj ste strani, globalizacija je jednostavno stvarnost suvremenog života; stoga je važno razumjeti kako to utječe na nas i na odluke koje donosimo.
Što je suverenitet? (World101, YouTube)
Suverenitet je temelj međunarodnih odnosa, a predstavlja koncept osnovnih pravila prema kojima države djeluju. U načelu, to znači da države mogu kontrolirati ono što se događa unutar njihovih granica i ne mogu se miješati u ono što se događa drugdje, što štiti države od napada na interne stvari. No, koncept suverenosti ne provodi se savršeno u stvarnosti, tj. postoje ograničenja u nadzoru države nad onim što se događa unutar njenih granica. U međuvremenu, deseci država širom svijeta odlučuju se odreći određenog stupnja suvereniteta kako bi se pridružili organizacijama poput Ujedinjenih naroda, Europske unije i Svjetske trgovinske organizacije.
Kraj suvereniteta pod utjecajem globalizacije (PGIM, YouTube)
Utjecaj globalizacija na države (Oxford Academic, YouTube)
U ovim videozapisima saznaj više o tome kako globalizacija utječe na države, tj. na njihovu snagu i sposobnost da nadziru i upravljaju svim procesima na njihovom teritoriju.
Bitka za Seattle 1999. godine
https://globalbusinessdotme.files.wordpress.com/2017/05/antiglobalization-movement.jpg
https://kuow-prod.imgix.net/store/e4b03f86f7c8d80bd36fa39c09984e55.jpg
Priložene fotografije snimljene su tijekom prosvjeda u Seattleu 1999. godine, koji se ponekad naziva i bitkom za Seattle, a održan je povodom održavanja konferencije Svjetske trgovinske organizacije koja je okupila sve svoje članove kako bi označili i započeli pregovore u novom tisućljeću. Pregovore su brzo zasjenili masovni ulični prosvjedi ispred hotela te kongresnog i trgovačkog centra Washington State koji su okupili najmanje 40 000 prosvjednika te tako nadmašili obujam svih prethodnih demonstracija u SAD-u protiv svjetskog sastanka bilo koje od organizacija općenito povezanih s ekonomskom globalizacijom (poput WTO-a, Međunarodnog monetarnog fonda ili Svjetske banke). Naime, prosvjednici, uglavnom lijevo orijentirane grupacije radnika, NGO-a, anarhista, feminista, zelenih i dr. (ali i neke kršćanske udruge) nastojali su upozoriti na gramzivost velikih korporacija te povećanje globalne nejednakosti i nepravednosti. Protesti su prerasli u nasilje te je došlo do primjene sile od strane američkog represivnog aparata. Stoga je čitav prosvjed bio izuzetno medijski popraćen, a kako mediji nisu mogli jednom riječju obuhvatiti sve grupacije koje su u prosvjedima sudjelovale, osmišljen je zajednički naziv kojim će se označiti protivnike ovakve globalizacije – naziv antiglobalisti.
Occupy Wall Street (Reeltalkfilms, YouTube)
Freegani ili frigani su ljudi koji se nastoje boriti protiv nepravedne raspodjele dobara specifičnim načinom života, što podrazumijeva najmanje moguće participiranje u kapitalističkom sustavu. U ovom videozapisu upoznaj Gerarda Daechsela, koji se sjeća da je posljednje kupio (osim karte za autobus i mjesečne najamnine) čizme šezdesetih godina prošlog stoljeća. Od tada je živio kao freegan, antikonzumerist, koji svoje potrepštine sakuplja od onoga što drugi bacaju. Njegova je ekološka poruka jednostavna: moramo pronaći inovativne načine za ponovnu uporabu i smanjenje smeća nastalog od proizvoda koje konzumiramo.
