Ljudska prava u svijetu i Hrvatskoj
Ljudska prava (TED-Ed, YouTube)
Osnovna ideja ljudskih prava je da svatko od nas, bez obzira na to tko smo i gdje smo rođeni, ima pravo na ista osnovna prava i slobode. To može zvučati dovoljno jednostavno, ali postaje nevjerojatno komplicirano čim netko pokuša provesti tu ideju u djelo.
Koja su zapravo temeljna ljudska prava? Tko ih može odabrati? Tko ih provodi i kako? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja saznaj u priloženom videozapisu.
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Na priloženim linkovima možeš pregledati neke od najvažnijih konvencija kojima se nastoje zaštititi ljudska prava:
Europski sud za ljudska prava
U okviru Vijeća Europe djeluje Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu čiji se rad temelji na Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U priloženom videozapisu objašnjeno je kako Sud radi, s kojim izazovima se suočava te koji je opseg njegovih aktivnosti kroz primjere iz sudske prakse.
Europski sud za ljudska prava u 50 pitanja i njegove presude
U dokumentu potraži odgovore na neka od najčešćih pitanja o radu Europskog suda za ljudska prava.
Ukoliko sud ustanovi da je neka članica prekršila Konvenciju, donosi obvezujuću presudu prema kojoj je ta država dužna postupiti u budućnosti. Ovdje možeš pronaći sažetke o podnesenim slučajevima i njihovim konačnim presudama koje su građani uputili Europskim sudom za ljudska prava protiv Republike Hrvatske.
Amnesty International (Amnesty International Australia, YouTube)
Amnesty International je vodeća svjetska organizacija za zaštitu i promicanje ljudskih prava, koja broji više od 10 milijuna aktivista. Aktivisti Amnesty Internationala vjeruju da svatko ima pravo živjeti u svijetu u kojem su njegova ljudska prava priznata i zaštićena te da su trenutno ljudska prava ugrožena diljem svijeta što potiče njihovu borbu. Više o ovoj organizaciji saznaj u priloženom videozapisu.
Ravnopravnost spolova – stanje 2018. godine (UN Woman, YouTube)
U 2015. godini, 195 država članica Ujedinjenih naroda potpisalo je Agendu za održivi razvoj do 2030. godine, unutar koje je jedna od 17 točaka i ravnopravnost spolova. U ovom videozapisu pogledaj dokle smo stigli u ispunjenju postavljenih ciljeva na kraju 2018. godine te što je potrebno za premošćivanje preostalih praznina između postavljenih ciljeva i stvarnosti.
(Ne)ravnopravnost žena
Udio muškaraca i žena u Europskom parlamentu po državama članicama 2019. godine
Udio muškaraca i žena u Europskoj komisiji u izbranim godinama od 1989. do 2020. godine
Udio muškaraca i žena u nacionalnim parlamentima po državama članicama Europske unije 2020. godine
Udio muškaraca i žena u nacionalnim vladama po državama članicama Europske unije 2020. godine
Udio muškaraca i žena u nacionalnim parlamentima te tijelima regionalne i lokalne vlasti po državama članicama Europske unije 2020. godine
Europski institut za ravnopravnost spolova redovito prati stanje u parlamentima i vladama diljem EU-a, s posebnim naglaskom na ravnopravnost spolova pri donošenju odluka na razini EU-a, nacionalnoj i teritorijalnoj razini, kao i u zakonodavnim radnjama i političkim strankama.
Na temelju analize grafičkih priloga iz izvješća 2020. godine analiziraj ravnopravnost spolova u politici na razini EU-a te na nacionalnim razinama država članica. Izvješće je u potpunosti dostupno ovdje.
Djelovanje pokreta Crni životi vrijede 2020. godine
Zakonskim promjenama 1960-ih godina Afroamerikanci su formalno izjednačeni s bjelačkim stanovništvom. Međutim, o stvarnoj jednakosti, nažalost, najbolje svjedoči pokret Crni životi vrijede (engl. Black Lives Matter) uzrokovan nasilnom smrću Afroamerikanca Georga Floyda u svibnju 2020. godine. Pokret Crni životi vrijede je decentralizirani politički i društveni pokret koji obuhvaća širok spektar organizacija i ličnosti koje se bore protiv policijskog nasilja prema crncima, kao i za brojne druge promjene politika i praksi koje su povezane s aktualnim crnačkim pitanjima.
Više o ovom pokretu saznaj u priloženom videozapisu.
19. Povorka ponosa u Zagrebu (Indeks Video, YouTube)
U Zagrebu je u rujnu 2020. godine održana 19. Povorka ponosa na kojoj je zatražena promjena Ustava RH. Govornici na Markovu trgu zatražili su promjenu Ustava kojom bi se izmijenila po njihovom mišljenju diskriminatorna definicija obitelji. Nakon kratkih govora na Markovu trgu sudionici povorke uputili su se u tradicionalnu šetnju gradom. Povorka je okupila oko 1000 ljudi.
