Vlastiti identitet kao građanina Hrvatske, Europe i svijeta
Geslo Europske unije na različitim europskim jezicima
https://europa.eu/european-union/documents-publications/slide-presentations_hr
„Ujedinjena u raznolikosti” geslo je Europske unije koje ovdje možeš vidjeti na različitim europskim jezicima. Počinje se koristiti 2000. godine te označava ujedinjenje Europljana u EU – zajednicu za mir i blagostanje obogaćenu pritom različitošću svojih kultura, tradicija i jezika tj. obuhvaća ogromnu različitost naroda, kultura i tradicija diljem kontinenta, ali također daje naslutiti da postoje elementi identiteta koji su tim narodima i državama zajednički
Savršen Europljanin
Važno je istaknuti da su oduvijek postojala stereotipna stajališta u pogledu različitih europskih identiteta te da ona i dalje postoje u javnoj svijesti. Iako je namjera njihovih autora da budu smiješne, karikature mogu ljudima biti uvredljive. Što možeš iščitati iz priloženih karikatura o različitim identitetima?
Entropa
Češki umjetnik David Černý autor je kontroverznog djela u kojem se poigrava s idejama europskog identiteta i prastarih stereotipa. Njegova skulptura „Entropa” bila je izložena u zgradi Justus Lipsius u Bruxellesu 2009. godine. Pogledaj sljedeće slike Entrope i razmisli o tome što, prema umjetniku, znači biti Europljanin.
Članice Europske unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu
https://europa.eu/european-union/documents-publications/slide-presentations_hr
Euro je uveden 1. siječnja 1999., kada je postao valutom više od 300 milijuna ljudi u Europi. Prve tri godine postojanja bio je nevidljiva valuta u upotrebi samo u računovodstvene svrhe, npr. za elektronička plaćanja.
Eurogotovina je uvedena tek 1. siječnja 2002., kada je, prema fiksnim konverzijskim tečajevima, zamijenila novčanice i kovanice nacionalnih valuta, kao što su belgijski franak i njemačka marka. Godine 2021. su euronovčanice i eurokovanice zakonsko sredstvo plaćanja u 19 od 27 država članica Europske unije, uključujući prekomorske departmane, teritorije i otoke koji ili pripadaju državama europodručja ili su povezani s njima. Te države čine europodručje.
Mikrodržave Andora, Monako, San Marino i Država Vatikanskoga Grada također se služe eurom na temelju službenog dogovora s Europskom zajednicom. Euro je u upotrebi i u Crnoj Gori te na Kosovu, premda to nije službeno dogovoreno. S iznimkom Danske, koja ima pravo odbiti uvođenje eura, od svih se država EU‑a očekuje da će se pridružiti monetarnoj uniji i uvesti euro čim ispune konvergencijske kriterije.
Koje punopravne članice Europske unije još uvijek nisu prihvatile euro kao službenu valutu? Razmisli kako zadržavanje nacionalne valute utječe na nacionalni identitet, a kako na stvaranje zajedničkog europskog identiteta.
Kovanice eura
https://aiclepuntadenamer.jimdofree.com/maths/theory/euros/
Uvođenje jedinstvene valute opipljivi je dokaz europske integracije. Za razliku od novčanica eura koje nemaju stranu s nacionalnim simbolima, kovanice eura imaju jednu zajedničku stranu i jednu nacionalnu stranu koja je različita za svaku državu Europske unije što je prikaz još jednog oblika dvojnosti.
Smatraš li da dizajn kovanice eura na dobar način ocrtava geslo EU-a? Obrazloži svoje mišljenje. Pokušaj prepoznati nacionalne simbole na kovanicama eura te razmisli koja je važnost povijesti i sjećanja za definiranje zajedničkog identiteta te načina na koji narod ili država određuju sami sebe. Slažeš li se s tvrdnjom da sjećanja na prošle događaje, dobre i loše, ujedinjuju Europljane. Nabroji nekoliko povijesnih događaja za koje smatraš da bi mogli stvoriti osjećaj zajedničkog europskog identiteta.
Dizajn euronovčanica i eurokovanica
Na navedenim poveznicama saznaj više o dizajnu i simbolima koji se nalaze na euronovčanicama i eurokovanicama.
Nacionalna strana kovanica eura Republike Hrvatske
Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu. Da bi se pridružila europodručju, Hrvatska je morala ispuniti određene gospodarske i pravne uvjete koji su dogovoreni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te vrijede za sve članice, a prije samog uvođenja eura potrebno je osmisliti i dizajnirati nacionalne strane budućih hrvatskih eurokovanica.
Komisija za novac Hrvatske narodne banke na sjednici 21. srpnja 2021. utvrdila je konačni prijedlog motiva za nacionalne strane eurokovanica, a Hrvatska narodna banka raspisala je 2. kolovoza 2021. otvoreni natječaj za izbor dizajna u kojem mogu sudjelovati sve punoljetne fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske. Natječaj obuhvaća izradu prijedloga dizajna naličja eurokovanica kojim će se prikazati motivi s obveznim elementima. Motivi za izradu dizajna naličja eurokovanica su geografska karta Republike Hrvatske za naličje kovanice od 2 eura, životinja kuna za naličje kovanice od 1 eura, Nikola Tesla za naličje kovanica od 50, 20 i 10 centi te glagoljica za naličje kovanica od 5, 2 i 1 centa. U pozadini svih motiva nalazit će se šahovnica, kao najupečatljiviji dio grba Republike Hrvatske.
Više informacija o izabranim motivima za nacionalnu stranu hrvatskih eurokovanica saznaj ovdje.
