SVAKODNEVNICA (izborna tema)

Video

Pogledaj kratki video zapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Put, putnici i putovanja u starom vijeku

Links

Istražite na WEB-u

Običaji Egipćana

Lov i ribolov u starom Egiptu

Odjeća naroda Mezopotamije

Običaji Perzijanaca

Život u ptolemejskom Egiptu

Položaj žene u starom Egiptu

 

Gallery

Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje

Zanimljivosti

Izvori

Izvori koji opisuju svakodnevni život Egipćana

Drugi žive od pšenice i raži, a kad bi se netko od Egipćana time hranio, smatrali bi to najvećom sramotom, pa jelo priređuju od nekakva kukuruza koji poneki nazivaju pir. Tijesto mijese nogama, a ilovaču rukama kojima također skupljaju i smeće.
Herodot, Povijest, II.36.

Drugi narodi provode život odvojeno od životinja, a Egipćani žive zajedno s njima.
Herodot, Povijest, II.36.

Svaki muškarac nosi dvije halje, a svaka žena samo jednu. Karike i konopce jedara drugi privezuju izvana a Egipćani iznutra.
Herodot, Povijest, II.36.

Grci pišu slova i računaju s pomoću kamenčića pomičući ruku slijeva nadesno, a Egipćani zdesna nalijevo. Upotrebljavaju dva oblika pisma od kojih jedno nazivaju svetim a drugo pučkim.
Herodot, Povijest, II.36.

Izvori o svakodnevnom životu Mezopotamije

Svatko se ženi s većim brojem zakonitih žena, a pribavljaju sebi još mnogo više inoča. Odmah nakon junaštva u borbi, muškarcu se kao najveća vrlina ukazuje ako ima mnogo sinova: onome tko ih ima najviše kralj svake godine šalje darove. Mnoštvo smatraju snagom. Sinove odgajaju od njihove pete do dvadesete godine samo za troje - za jahanje, gađanje lukom i govorenje istine. Prije nego što navrši pet godina, ne izlazi pred očevo lice već boravi kod žena. A tako čine zato da ne bi uopće rastužio oca ako umre kao malo dijete.
Herotod, Povijest, I.136.

U svakom selu jedanput godišnje postupaju ovako. Koliko god ima djevojaka zrelih za udaju, sve ih okupe i zajedno ih odvode na jedno mjesto, a oko njih uokrug stoji mnoštvo muškaraca. Tada se ustane oglašivač i pojedinačno svaku od njih nudi na prodaju, počevši od najnaočitije među njima, a zatim, pošto je netko kupi za veliku svotu novca, oglašava prodaju slijedeće koja je po svojoj naočitosti odmah iza kupljene djevojke. A one se prodaju samo onima koji će se njima oženiti. Svi bogati babilonski ženici nadmeću se međusobno i kupuju najljepše djevojke, a ženici iz puka, kojima ljepota nije toliko važna, dobivaju ružnije djevojke zajedno s mirazom. Naime, kad oglašivač završi prodavati najnaočitije djevojke, poziva najružniju djevojku ili neku sakatu, ako se takva pojavi, te oglašava njezinu prodaju i pita tko bi je htio oženiti uz najmanji miraz, sve dok je ne preda onome koji pristane na najmanje: a miraz daju naočite djevojke i na taj način ljepotice osiguravaju udaju ružnih i sakatih. Nitko nije smio dati vlastitu kćer za onoga kome bi htio, niti se moglo kupljenu djevojku odvesti kući bez jamca, nego je bilo potrebno najprije odrediti nekoga tko će jamčiti da će djevojka biti udana, a tek zatim je voditi kući; a ako brak ne bi bio složen, zakon je tražio da se miraz vrati. ... svaki čovjek iz puka, natjeran životnom oskudicom, šalje svoju žensku djecu u bludnice.
Herotod, Povijest, I.196.

Od svih dana svatko ponajviše cijeni onaj kad ima rođendan. Toga dana, kako smatraju, treba prirediti bolji obrok nego ostalih dana: tada bogataši među njima preređuju govedo, konja, kamilu i magarca tako da ih cijele ispeku u peći, a siromasi priređuju sitnu stoku. Poznaju mali broj jela, ali mnogo slatkiša, no ne jedu ih sve najedanput: zbog toga Perzijanci kažu da Grci nakon ručka ostaju gladni, jer se kod njih poslije glavnog obroka ne služi ništa što bi bilo vrijedno spomena, a kad bi se nešto služilo, ne bi znali prestati s ručkom. Veoma vole vino, ali im nije dozvoljeno bljuvanje niti mokrenje u prisutnosti drugih. Na to se tako pazi, no kad se napiju, obično raspravljaju o najozbiljnijim stvarima: što im se u raspravi svidi, to im sutradan trijeznima iznosi domaćin kod kojega su o tome raspravljali. A ako im se i trijeznima svidi, provode takvu odluku, a ako im se ne svidi, odbacuju je. Ono što su trijezni prije raspravili, o tome još jednom pijani promišljaju.
Herotod, Povijest, I.133.

Svakodnevni život Židova

Rat između Jude i Izraela – Bitka kod Gibeona

Potom iziđe Abner, Nerov sin, s ljudima Šaulova sina Išbaala iz Mahanajima prema Gibeonu. Ali i Joab, Sarvijin sin, iziđe s Davidovim ljudima iz Hebrona i srete se s njima kod Gibeonskog jezera. Tu se zaustaviše, ovi s jedne strane jezera, a oni s druge strane. Tada Abner reče Joabu: „Neka ustanu mladići i neka se bore pred nama!“ A Joab odgovori: „Neka ustanu!“ I ustadoše, pa ih izbrojiše: dvanaest od Benjamina za Išbaala, Šaulova sina, i dvanaest od Davidovih ljudi. I svaki dohvati svog protivnika za glavu i zabode mu mač u bok, tako da su ovi popadali zajedno. Zato se to mjesto prozvalo Polje bokova, a leži kod Gibeona. Potom se zemetnu onoga dana vrlo žestoka bitka, i Davidove čete razbiše Abnera i Izraelce.
Biblija, Stari zavjet – Samuel II.212-17.