Blaž Jurjev Trogiranin

Najstariji spomen o slikaru Blažu Jurjevom Trogiraninu potječe iz 1412. godine kada je u Splitu ukrašavao svod nad glavnim oltarom crkve Sv. Frane. Nakon toga je djelovao u Trogiru, Dubrovniku, Stonu  i Zadru. Glavna su mu djela: raspela u crkvama Sv. Frane u Splitu i Sv. Nikole u Stonu, „Bogorodica s djetetom“ u crkvi Sv. Jurja na Boninovu u Dubrovniku, poliptisi u Opatskoj zbirci umjetnina i u crkvi Svih Svetih u Korčuli. Svojom visokom kvalitetom i izvornošću Blaž Jurjev Trogiranin je jedna od najvećih i najosobnijih ličnosti tzv. „dalmatinske slikarske škole“. Slikajući pod širim utjecajem mletačkog kasnogotičkog slikarstva, pokazao je više karakterističnih crta u tumačenju svetačkih fizionomija i kolorističkoj ljestvici.

Andrija Aleši

On je bio hrvatski kipar albanskog podrijetla rodom iz Drača u Albaniji. Godine 1435. zaposlio se u zadarskoj radionici majstora Marka Petrova, a od 1445. godine djelovao je u radionici Jurja Dalmatinca. Prvi poznati rad mu je kapela Sv. Katarine u dominikanskoj crkvi u Splitu izgrađena 1450. godine. Dvije godine kasnije s Jurjem Dalmatincem je otišao raditi u Anconu u Italiji, a 1453. je počeo graditi kapelu u crkvi Sv. Ivana u Rabu. Kada se vratio u Split, u obližnjem je Trogiru 1467. godine izveo svoje glavno djelo – krstionicu u katedrali. Nakon drugog boravka u Italiji zajedno s Nikolom Firentincem ponovo se vratio u Split i ondje radio na zvoniku katedrale i gradskim utvrdama. Godine 1480. napravio je kameni poliptih u crkvici Sv. Jere na Marjanu, a prije smrti načinio je sebi grob u splitskoj crkvi Sv. Duha. Na početku Alešijeva rada kod njegove djelatnosti prevladavala je kasna gotika, a kasnije se spajaju njezini elementi s elementima rane renesanse u osebujnu sintezu koja se najbolje vidi na krstionici katedrale u Trogiru. Najljepše mu je kiparsko djelo reljef Sv. Jeronima u trogirskoj krstionici.

Nikola Firentinac

On se razvijao kao predstavnik novih renesansnih umjetničkih ideja. U Trogiru je od 1468. godine izvodio radove na kapeli Ivana Orsina u katedrali. Zajedno s njim su dio radova proveli kipari Andrija Aleši i Ivan Duknović. Nikola Firentinac je u spomenutoj trogirskoj kapeli načinio bogatu ornamentalnu dekoraciju svoda i druge radove. Godine 1469. napravio je spomenik trogirskoj obitelj Sobota, reljef u trogirskoj gradskoj loži te još neke graditeljske zahvate. U Splitu je 1472. godine vršio dio radova na zvoniku katedrale. Najvažnija djelatnost u Dalmaciji Nikole Firentinca je sudjelovanje u izgradnji šibenske katedrale. On je na tom poslu sudjelovao od 1477. do 1505. godine. Kao nasljednik Jurja Dalmatinca radio je na izvedbi krstionice, podignuo je osmerokutnu kupolu te proveo mnoštvo drugih graditeljskih zahvata.