Zanimljivost

Glavni grad Rusije od 1730. bio je Sankt-Peterburg, a zemlja je krajem 19. stoljeća obuhvaćala 22.800.000 km2 i populaciju nešto više od 136 milijuna stanovnika.

Tek nešto prije 1850. je na Volgi uspostavljena prva trgovačka parobrodarska linija, kao i izgradnja triju velikih željezničkih pruga. U usporedbi sa zapadnom Europom, posebice Velikom Britanijom koja je mogla konkurirati Rusiji kao velikoj imperijalnoj sili, to je bilo poprilično kasno.

Krimski rat (1853. – 1856.)

Američke vojne postrojbe kod mjesta Buena Vista u Meksiku

Američke vojne postrojbe kod mjesta Buena Vista u Meksiku. Fotografija je snimljena tijekom vojnih operacija američko-meksičkog rata 1847. godine.

Krimski rat se često smatra prvim ratom u kojem su se pojavile ratna reportaža i ratna fotografija. To je možda istina za Europu, no ratna reportaža i ratna fotografija postojale su deset godina ranije tijekom američko-meksičkog rata (1846. – 1848.), kada se javljaju prvi ratni izvjestitelji te fotografiraju bojne jedinice.

Zanimljivost

Zanimljivo je da je Antun Mihanović, autor hrvatske himne, također imao ulogu u ovom sukobu. Mihanović je kao austrijski diplomat sudjelovao u nastojanjima da se spriječi rat te je početkom rata postavljen za konzula u Vlaškoj, pripremajući povratak vlaškog i moldavskog kneza iz izbjeglištva u Beču, kao i sporazum o prometnim vezama između kneževina i Habsburške Monarhije.

Reforme Aleksandra II.

Lokalni sabori (zemstva) upravljali su pokrajinskim budžetima, školstvom, zdravstvom i drugim socijalnim pitanjima, a u njima su i seljaci dobili svog predstavnika. U gradskim dumama su prevladavali veleposjednici, trgovci i industrijalci. Izvršna vlast se nalazila u rukama izabranog gradonačelnika i uprave.

Zanimljivost

Reformama iz šezdesetih godina 19. stoljeća u Rusiji je skraćen vojni rok s 25 godina na 15 godina. On se sastojao od služenja 6 godina u aktivnoj službi i 9 u rezervi. Također je ukinuto tjelesno kažnjavanje.

Sankt-Peterburg između 1890. i 1905.

Ipak, velika prostranstva Ruskog Carstva i neujednačen razvoj rezultirali su brojnim društvenim razlikama: s jedne strane su bili razvijeni gradovi i njihove okolice s industrijom, tvornicama, velikim građevinama i urbanističkim zahvatima, a s druge strane siromašna sela u kojima se obrađivala zemlja zastarjelim alatima poput drvenog pluga i srpa. Naravno, bilo je izraženog siromaštva u gradovima, kao i bogatih seljaka, ali u Rusiji i drugdje u Europi razvoj, industrijska revolucija i modernizaciju nisu mogli i nisu uspijevali zahvatiti sve dijelove stanovništva, a nisu ni nužno rješavale navedene probleme.

Povijesni izvor

Dijelovi iz putopisa Franje Račkog po Moskvi, koji su izlazili u Viencu od 1886. do 1887.

„Tko nije Moskve vidio – kaže Rus – ne zna što je lijepo. On naziva Moskvu svojom majkom (matuška) (…). Ali bez obzira na taj prirođeni osjećaj, i stranac priznaje, da mu, izuzam novi i stari Rim, ni jedan grad Evrope ne prikazuje toli zanimivu, izvornu sliku, kao što je Moskva. Ovdje se rukuje stara i nova Rusija, Azija i Evropa, sjever i zapad,, te se nekim načinom otimlju za prvenstvo. Rusu je Moskva zastupnikom pravoga ruskoga bića nasprama zapadnjačkom i modernome Petrogradu. Rusko srce ne bije tako vruće i silno na Nevi, kao na Moskvi. Rusko oko uprto je u svim većim zgodama više na ovu narodnu, negoli na onu službenu prijestolnicu. (…) Moskva je narodni i geografski centar Rusije. Odavle je Moskva, a ne Petrograd, središte željezničke mreže cijele carevine, te se u njoj usredotočuje pet glavnih pruga s bezbrojnim pobočnicama. Ovdje se stiču željeznice, koje spajaju Baltičko s Crnim i Kaspijskim morem, Vislu s Volgom, Evropu s Azijom. Odavle je Moskva glavno tržište i prvo obrtište Rusije. (…) Ukratko: Moskva je u svakom pogledu već po svojoj spoljašnosti skroz i skroz pravi pravcati narodan ruski grad, u kojemu se Rus nalazi kao u svojem elementu. A takav utisak čini i na stranca; svagdje mu prikazuje originalan ruski tip (…) i u ljudima, koji se protiskuju po ulicama. Viši slojevi nose doduše zapadno-evropsko, ili t. zv. francusko odijelo; ali puk i niže građanstvo, pače i premnogi veoma bogati trgovci, koji se pribrajaju plutokraciji, ostadoše vjerni svome narodnome ruskom. (…) A uz ove domaće čisto ruske tipove povlače se po moskovskim ulicama predstavnici svih narodnosti, koji žive pod žezlom »bijelog cara«. Tuj vidiš, Čudâ, Tatarâ, Čerkezâ, Kalmikâ, Turaka, Grkâ, Perzijanaca, krimskih Žudija… sve u vlastitom narodnom odijelu. Sve ovo čini, da se u Moskvi prizori mijenjaju kao u kakvom kalejdoskopu. Nije li to dakle zbilja originalan velegrad?“

(Franjo Rački, „Putne uspomene o Rusiji“. U: Hrvatska svjedočanstva u Rusiji, prir. Josip Badalić. Zagreb, 1945.: 147, 150, 152-153.)

Za vrijeme kojeg ruskog cara Rački putuje po Rusiji? Koje su glavne razlike, za Ruse, između Moskve i Sankt-Peterburga? Koja su obilježja Moskve kao velegrada? Koje sve modernizacijske promjene uočavaš u opisu Moskve? Kako je opisana „ruska nacija“?

Vanjska politika

Potaknuta ustankom u Bosni i Hercegovini 1875., ostvaren je kasnije i sporazum između Rusije i Austro-Ugarske o podjeli interesnih sfera na Balkanu. Austro-Ugarska je mogla zauzeti Bosnu, trebala je ostati neutralna kada bi došlo do rata između Rusije i Osmanskog Carstva, a Rusija bi svoj utjecaj ograničila na Bugarsku. Berlinski kongres i nezadovoljstvo Rusije njegovim rezultatima su ugrozili Trocarski savez koji je ponovno potpisan 1881. godine, obvezujući članice na neutralnost ukoliko jedna od njih bude napadnuta. Savez se raspao 1887. godine zbog stalnih tenzija između Rusije i Austro-Ugarske oko premoći na Balkanu. Rusija i Njemačka će ostati u savezu do pada Bismarcka 1890. godine, kada će se početi približavati Rusija i Francuska. Tako je 1892. sklopljen rusko-­francuski vojni savez o uzajamnoj pomoći u slučaju napada Trojnog saveza (Njemačka, Austro­Ugarska, Italija). Rusija više nije bila u sferi utjecaja Njemačke, a Francuska je uložila veliki kapital u daljnjoj modernizaciji Rusije.

Rusko-japanski rat

Za posredovanje u ovom mirovnom sporazumu američki predsjednik Theodore Roosevelt dobio je Nobelovu nagradu za mir 1905. godine. Rusko-japanski rat donio je u tehnikama i uporabi oružja, a obuhvatio je i umjetničke djelatnosti koje su stavljene pod ciljeve ratne propagande (slike, litografije, razglednice, glazba).

Rusija u vrijeme prve ruske revolucije

Vladimirov, Ivan. Ruska revolucija 1905

Na slici je prikazana „krvava nedjelja“, značajan događaj se odvio 19. siječnja 1905. godine, kada je krenuo mirni marš prema Zimskoj palači radnika s peticijom caru u kojoj su tražili bolje radne uvjete, veće plaće, osmosatno radno vrijeme, pravo glasa za sve punoljetne osobe i kraj Rusko-japanskog rata. Iako je marš bio mirne naravi i nisu ga podupirale ni ilegalne političke opcije, na radnike je otvorena paljba, što je rezultiralo brojim mrtvima.

 Slavna scena na stepenicama u Odessi iz filma Oklopnjača Potemkin

Pogledaj isječak iz filma i analiziraj ga. Kako započinje scena? Što ljudi rade na stepenicama, u kakvom su raspoloženju? Prouči kakvo je stanovništvo na stepenicama (dob, spol, društveni status) – što redatelj filma time želi poručiti gledatelju – koga (koje stanovništvo, što ono reprezentira) napada carska vojska? Kakva atmosfera nastane pojavom vojske? Kako se kreće stanovništvo, a kako vojska? Vidimo li uopće lica vojnicima – što nam time želi reći redatelj? Kakav dojam ostavlja na tebe ta scena? Prouči značenje propagandnog filma i stavi ovaj film u taj kontekst. Kako filmovi mogu utjecati na viđenje prošlosti? Znaš li ti neki propagandni film (bez obzira na povijesno razdoblje)? Ipak, ovaj film ima neospornu umjetničku vrijednost. Ako te zainteresirao, možeš proučiti više o filmu i redatelju i možeš cijeli film potražiti i pogledati na YouTube-u.

Cijeli film se nalazi na ovoj poveznici.