Kratki osvrt na Napoleona III. u emisiji TV kalendar

Drugo francusko Carstvo (1851. – 1870.)

Glavna obilježja francuske industrijske revolucije odnosila su se na razvoj metalurgije, izgradnju željeznica te uspon bankarskog sektora, posebice dijela oko izdavanja kredita. Po uzoru na Veliku Britaniju, u ovom su razdoblju i francuski ekonomisti pripremali francusko gospodarstvo koje neće biti protekcionističko, već će se temeljiti na slobodnoj trgovini. Gospodarstvu su najviše doprinosile izgradnja željezničkih mreža, izgradnja parobroda (francuska flota je postala druga po veličini) i brojni javni radovi. Sve je to mobiliziralo velik broj industrijalaca, bankara, trgovaca i, naravno, radnika.

Napoleon III. je posebnim dekretom Parizu pripojio predgrađa te tako povećao površinu samog grada kao i njegov broj stanovništva. U ovom rušenju starog Pariza i izgradnji novog, brojno stanovništvo, posebice ono siromašnije, kao i radništvo, nisu više mogli priuštiti život u novom Parizu i novim stanovima te su se selili na rubove grada.

Kraj Drugog francuskog Carstva

Izravni povod ratu je bila kandidatura pruskog princa iz kuće Hohenzollern za španjolsko prijestolje. Francuskoj savezništvo između Španjolske i Prusije nikako ne bi odgovaralo jer bi se našla u sredini, a pobjedom protiv Prusije bi učvrstila svoj položaj u Europi. Stoga je 19. srpnja 1870. objavila rat Prusiji.

Komunikacija balonima tijekom opsade Pariza

Zanimljivo je da je tijekom opsade Pariza, komunikacija između Pariza i drugih dijelova Francuske, kao i slanje ranjenika ili drugih pojedinaca iz grada vršena balonima. No, oni su najviše korišteni za poštu. Slanje balona je bilo vrlo uspješno – Nijemci su ih uhvatili samo 5, a 3 su nestala tijekom leta.

Pariška komuna

Tijekom Pariške komune željelo se provesti niz reformi od kojih su neke ukinuće smrtne kazne, ukidanje novačenja, sekularizacija, zabrana rada djece i noćnog rada, radničko samoupravljanje. Namjeravala je poslati izaslanike u druge francuske gradove kako bi se i tamo uspostavile komune. Čak je vraćen francuski republikanski kalendar i korištena je crvena zastava, a ne francuska trobojnica.

Treća Francuska Republika do Prvog svjetskog rata

Niz filmova koji prikazuju prizore iz života Francuske na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće

Pariz će tek 1977. moći birati prvog gradonačelnika i to će biti Jacques René Chirac, koji će na tom položaju ostati do 1995. godine kada će postati predsjednik Francuske.

Glavni grad Treće Republike bio je Pariz. Krajem 19. stoljeća na prostoru francuske Treće Republike živjelo je oko 40 milijuna stanovnika.

Sjećanje na krvavo ugušenu komunu u narednim je desetljećima izazivalo razne oblike otpora, prijezira iz kojih će nastajati i organizacija anarhista. Tim je anarhistima meta bila najčešće građanstvo kao simbol statusa i vremena, što će se pokazati primjerice u bombaškom napadu Émilea Henryja koji je u kavani postavio bombu koja je usmrtila jednu osobu bez izravnog povoda, ciljajući upravo obične građane.