Zanimljivost

U viktorijanskom razdoblju, stanovništvo Velike Britanije bilježi do tada neviđeni porast: uoči početka vladavine kraljice Viktorije, Velika Britanija je brojala skoro 14 milijuna stanovnika, a na kraju vladavine oko 32 milijuna.

Prva snimka kraljice Viktorije

Pogledaj prvu snimku kraljice Viktorije. Ova snimka je nastala 1896. godine.

Zanimljivost

Velika Britanija se prezentirala kao „tvornica svijeta“. Ova izložba je pokrenula trend velikih svjetskih izložbi koje se održavaju do danas. Neke od poznatijih u 19. stoljeću su one održane u Beču 1873., u Parizu 1889. za koju je izgrađen Eiffelov toranj ili u Chicagu 1893. koja je obilježavala 400. godišnjicu dolaska Kristofora Kolumba u Novi svijet. Velike izložbe su privlačile brojne posjetitelje, kako one iz samog grada ili zemlje u kojoj su se održavale, tako i one iz drugih zemalja.

Fotogalerija

Poljoprivredna zgrada u Chicagu tijekom Svjetske izložbe 1893. Zgrada je osvjetljena električnom rasvjetom prema zamislima Nikole Tesle

Britanski Parlament nakon donošenja Zakona o izbornoj reformi.

Izborna reforma je Velikoj Britaniji donijela veći legitimitet Parlamentu, ali i veći ugled Velikoj Britaniji i njezinom ustavu u inozemstvu. U to su vrijeme druge europske zemlje u raznim revolucijama 1830. pokušale poboljšati, uz druge namjere, i vlastiti parlamentarni sustav

Pogled na Svjetsku izložbu u Chicagu 1893.

Zanimljivost

Broj glasača porastao je u Engleskoj i Walesu s 400.000 na oko 650.000, odnosno u prosjeku je 1 od 5 muškaraca mogao glasovati na izborima za Parlament. Uveden je i registar birača, a izborna mjesta su tijekom izbora mogla biti otvorena dva dana.

Izborna reforma je pridonijela i razvoju političke kulture u Velikoj Britaniji: stranke su obrazovale birače i potencijalne glasače, novine su više pokrivale lokalnu politiku, odnosno teme koje nisu morale zanimati samo najviše društvene slojeve, kod stanovništva se razvijala svijest o političkoj, društvenoj i ekonomskoj situaciji, ali i moći koja je dolazila s pravom glasa.

Zanimljivost

Starije ime za konzervativce je bilo torijevci, što je promijenjeno 1834. godine pod premijerom Robertom Peelom (1788. – 1850.), kada je ova stranka počela predstavljati nove konzervativne vrijednosti, vođene više iz perspektive bogatih industrijalaca, a manje do tada dominantnih veleposjednika. Liberali su se razvili iz nekoliko struja, ali okosnica su bili stari vigovci koji su se uvijek zalagali za manju moć vladara, a veću moć Parlamenta i radikali, koji su se zalagali za socijalne reforme, veće osobne slobode, kao i manji utjecaj vladara i Anglikanske crkve.

Foto

Karikatura Gladstonea i Disraelija iz 1870. godine

Engleska fraza „Box and Cox“ označava dvije osobe koje naizmjenično drže određeni položaj ili ulogu, ovdje misleći na Gladstonea i Disraelija koji su obilježili nekoliko desetljeća britanskog političkog života. Stalno ukazivanje na politički dvoboj između Gladstonea i Disraelija, značilo je povezivanje politike s njihovim ličnostima te njihovu popularizaciju u novinama pa tako i javnom životu. Politika je postala dio svakodnevice, razgovora i komentara, što je utjecalo na razvoj političke kulture.

Zanimljivost

Kada su zakupnici i radnici na imanju pod upravom Charlesa Boycotta odbili smanjeno plaćanje rente, nisu htjeli napustiti zemlju te su prestali s radovima. Tako je nastao pojam bojkot, koji se i danas koristi.

Velika glad je ostala još dugo u kolektivnom pamćenju Iraca, posebice u sentimentima protiv krune i jačanju irskog otpora i republikanizma, kako kod domaćeg tako i kod iseljeničkog stanovništva. Zbog velikih gladi Irci su stvorili jednu od najvećih dijaspora: do kraja 19. stoljeća 40% stanovništva rođenog u Irskoj živjelo je izvan domovine.

Zanimljivost

I dalje se pokušavalo riješiti irsko pitanje, oko čega je reforme provodio Gladstone: oduzeo je status državne crkve Anglikanskoj crkvi u Irskoj, što je značilo da ju je katoličko stanovništvo moglo prestati uzdržavati. Ograničene su i povlastice zemljoposjednika te su seljaci zakupnici pomalo počeli preuzimati uz odštetu vlasništvo nad zemljom.

Zanimljivost

Obilježavanje jubileja je značajan događaj za svakog vladara. Tada se pripremaju velike proslave koje slave vladara i njegovu vladavinu, pokazujući snagu vladara i podsjećajući na zajedništvo pod njegovom vladavinom. Uz kraljicu Viktoriju, u Europi 19. stoljeća je još samo austro-ugarski vladar Franjo Josip I. obilježio dijamantni jubilej 1908. godine.

Pogledaj kratku snimku Dijamantnog jubileja kraljice Viktorije iz 1897. godine

Što odaje na važnosti događaja – kako je sve organizirano? Kako izgleda grad? Kakva je atmosfera?