Ratne žrtve

Samo je Osmansko Carstvo na kraju ratova brojalo preko 100.000 mrtvih i ranjenih. Srbija je izgubila preko 50.000, Bugarska preko 65,000 a Grčka oko 7,500. Osim u ratnim sukobima, mnogo je žrtava podleglo bolestima, naročito koleri.

Promjena granica

Balkanski su ratovi značili promjenu granica na jugoistoku Europe u korist južnoslavenskih država, Grčke i Rumunjske koje su se proširile. Bugarska je dobila Rodope (planinski masiv) i zapadnu Trakiju. Rumunjska je od Bugarske pripojila Dobrudžu. Grčka je dobila Epir, a Srbija Kosovo. Povijesna pokrajina Makedonija, jedan od ključnih teritorija oko kojeg su nastajali sporovi i koji je izazivao pretenzije, podijeljen je između Grčke, Srbije te Bugarske. Srbija i Crna Gora su pak međusobno podijelili nekadašnji Novopazarski sandžak.

Osmanska zastava se predaje u Skadru crnogorskom kralju Nikoli 1913.

Jaroslav Vešin. Na nož, 1912.

Slika prikazuje proboj bugarskih odreda među osmansku vojsku.

„Među srpskim vojnicima na putu do Jedrene vlada ponosno i uzdignuto raspoloženje. Dugo putovanje im pruža prostor za predah između dvije bitke. Spremno i s tipičnom srpskom živosti ulaze u razgovore sa svjetinom koja ih promatra i koja govori jezik koji je vojnicima polupoznat. „Kao i svi moji politički kolege, protivim se ratu“ rekao mi je srpski socijalist u Beogradu. „Ali rat je činjenica. A za razliku od većine mojih kolega, ne mogu zanemariti činjenicu da će rat ostaviti vrlo važan trag na narodnu svijest. Prije svega važno je zbližavanje među srpskim i bugarskim vojskama. Naime nisu to samo vojske, to su narodi. Glavno prokletstvo Balkanskog poluotoka, meni se čini, je napetost između Srba i Bugara. (...) [T]o bratstvo bojnog polja će postati kamen temeljac buduće balkanske federacije – ne dinastičke ili diplomatske, već federacije naroda.“

(Weissmann, George –Williams, Duncan (ur.). The Balkan Wars, 1912-13: The War Correspondence of Leon Trotsky. New York, 1980.)