Weimarska Republika

Weimarska Republika naziv je za njemačku državu u razdoblju od 1919. do 1933. godine. U digitalnim sadržajima o Weimarskoj Republici doznaj odakle potječe taj naziv i što se sve događalo u Njemačkoj poslije Prvog svjetskog rata.

Povijest Weimarske Republike - 1. dio

Povijest Weimarske Republike - 2. dio

Povijest Weimarske Republike - 3. dio

Anschluss

Snimke u video prilogu prikazuju Anschluss, odnosno ulazak njemačkih trupa u Austriju u ožujku 1938. godine. Opiši kako su u Austriji dočekana njemačka vojska i kako objašnjavaš takav stav stanovnika Austrije.

Želim znati više

Zgrada Palače naroda izgrađena za potrebe Lige naroda između 1929. i 1938. u Ženevi u Švicarskoj. Danas je u njoj sjedište Ujedinjenih naroda za Europu. (Foto Wikipedia)

Francisco Franco, španjolski general, predvodio je vojni udar 1936. godine. Uz pomoć fašističke Italije i nacističke Njemačke pobijedio je 1939. u građanskom ratu i diktatorski vladao Španjolskom do svoje smrti 1975. I za Hitlera je bio tvrd orah (prema knjizi W. Shirera „Uspon i pad Trećeg Reicha“ nakon jednih pregovora s Francom rekao je da bi si radije dao izvaditi nekoliko zuba nego još jednom s njim razgovarati). Tako se Franco izbjegao uključiti u Drugi svjetski rat na strani Sila osovine i Španjolska je, formalno, ostala neutralna. (Historica Wikipedia)

Foro Italico, izgrađen krajem 1920-ih i početkom 1930-ih kao Foro Mussolini, ogroman je sportski kompleks u Rimu kojeg je dao podići Benito Mussolini. (Foto Wikipedia)

Knjiga Karla Štajnera „7000 dana u Sibiru“ najpoznatije je svjedočanstvo na našim prostorima o patnjama lažno optuženih komunista u Staljinovim logorima, u kojima je ubijeno, procjenjuje se, između 15 i 30 milijuna ljudi. Sustav logora zvan  Gulag, kojeg su čudom preživjeli, opisali su u nas u knjigama i Julius Baranovski, Agata Oreški i drugi komunisti koji su iskreno vjerovali u tu ideologiju i bili spremni podnijeti velike žrtve. Štajner, rodom Austrijanac, potresno opisuje desetljeća u zatvoru i logorima te povratak u svoju drugu domovinu Hrvatsku sa suprugom Sonjom, Ruskinjom, koja ga je vjerno čekala dvadeset godina. (Foto Hrvoje Dečak)

Aja Sofija u Istanbulu (Carigradu), najpoznatija bizantska crkva koju su Osmanlije pretvorili u džamiju dodavši joj minarete i izmijenivši djelomice unutrašnjost. U doba osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala (zvanog Atatürk, „otac Turaka“) pretvorena je 1934. u muzej, a za predsjednika Erdoğana opet je 2020. postala džamijom. (Foto Unsplash.com)

Adolf Hitler (1889. – 1945.) jedan od najvećih zločinaca u povijesti čovječanstva. Zbog teškog stanja u Njemačkoj nakon 1918. godine Hitler i njegovi nacionalsocijalisti s vremenom su se velikom dijelu stanovništva učinili pravim izborom za Njemačku. No, oni su previdjeli ili nisu htjeli vidjeti (kao ni mnogi strani državnici) Hitlerov zločinački program kojeg je neuvijeno iznio već u svojoj programatskoj knjizi „Moja borba“ (Mein Kampf) iz 1925. Taj čovjek bez zanimanja, dobrovoljac i kaplar u I. svjetskom ratu, poslije nesuđeni student slikarstva, bečka skitnica i zapravo neradnik, znao je podilaziti masama, osobito govorima. Zacrtao si je da osvoji vlast zakonitim putem, što je i uspio, našavši uporište prije svega u donjim srednjim slojevima. Ipak, nacisti su se na putu do vlasti služili i brutalnom silom, poput „jurišnih odreda“ (SA) i bili su negacija svega čovječnog, a svaku humanost i osjećajnost smatrali su slabošću. (Foto Bundesarchiv)