2. svjetski rat - animacija

Animirani zemljovid prikazuje tijek Drugog svjetskog rata pa pomoću lente vremena prepoznaj ključne događaje koji su prikazani. Koji su gradovi na području NDH doživjeli bombardiranje u jesen 1944. godine.

„Veliki diktator“

Pogledaj isječak iz filma „Veliki diktator“. Tko je u ovome slučaju „veliki diktator“? Doznaj kada je i gdje snimljen ovaj film? Što sve znaš o Charlieu Chaplinu? Pogledaj i druge isječke iz toga filma ili cijeli film.

Dresden

Grad Dresden postao je simbol ratnog razaranja zbog bombardiranja 13. veljače 1945. godine. Pokušaj pronaći fotografije na kojima se vidi kako je Dresden izgledao prije Drugog svjetskog rata.

Nuklearno naoružanje

Pogledaj video uradak u kojem je prikazano kako je mogao izgledati pad atomske bombe i kakve je posljedice prouzrokovao. Što misliš o nuklearnom naoružanju i ovakvom načinu ratovanja?

Želim znati više

Dr. Eduard Miloslavić, hrvatski patolog i forenzičar (na slici sa šeširom) rođen je u SAD-u, a u Zagrebu je 1935. utemeljio Zavod za sudsku medicinu. Kao član međunarodnog istražnog povjerenstva 1943. je u Katinskoj šumi u Rusiji istraživao masovnu grobnicu oko 12.000 poljskih časnika i dokazao da su ih u proljeće 1940. godine, nakon podjele Poljske s nacistima, pogubili Sovjeti. Vratio se 1945. u SAD i izbjegao represiju u domovini. Njegov kolega dr. Ljudevit Jurak nije bio te sreće. On je, također u međunarodnom povjerenstvu, 1943. istraživao skupne grobnice 1300 seljaka i radnika u ukrajinskoj Vinici i nedvojbeno zaključio da su te ljude ubili Sovjeti. Komunistička vlast uhitila ga je u Zagrebu 1945. i tražila da povuče svoj potpis s tog nalaza, što je on odbio, pa je pogubljen. Rehabilitiran je 1991. (Foto Wikipedia)

Britanski izviđač u Londonu za vrijeme Bitke za Britaniju 1940. – 1941. Hrabra i uspješna obrana Otoka pod vodstvom premijera Churchilla, uz ostalo zahvaljujući tome što su Britanci imali radare, bio je prvi Hitlerov neuspjeh. Nakon toga se okrenuo pripremanju napada na SSSR, iako je s njim imao sklopljen pakt o nenapadanju. (Wikipedia)

Njemački vojnici u agresiji na Sovjetski Savez 1941. godine. Hitler je bio upravo opsjednut osvajanjem SSSR-a, a nije shvaćao važnost drugih ključnih ratišta, poput Bliskog istoka i Sueza (vidi Shirerovu knjigu „Uspon i pad Trećeg Reicha“). Osim toga, pokazalo se da su Nijemci imali pogrešna saznanja o sovjetskoj snazi i da su, kao i Napoleon, podcijenili veličinu ruskih prostranstava i broj stanovnika. Zato su se čudili odakle Staljin stalno dovodi nove i nove snage. Čineći masovne zločine nad narodima u SSSR-u, Nijemci ipak nisu osvojili ni Moskvu ni Lenjingrad, a stanje se u samo pola godine bitno promijenilo: u odnosu na lipanj 1941., u prosincu 1941. Hitler je protiv sebe imao i SSSR i SAD, najveću i najbogatiju zemlju svijeta. Kad je početkom 1943. poražen i u Staljingradu, bio je to početak njegova kraja. (Screenshot YouTube)

Britanski general (kasnije feldmaršal) Bernard Law Montgomery na tenku u  sjevernoj Africi. Ratujući protiv njemačko-talijanskih snaga pod zapovjedništvom sposobnog generala Erwina Rommela (kasnijeg zavjerenika protiv Hitlera), Britanci su pod vodstvom generala Montgomeryja u studenom 1942. pobijedili kod El Alameina i počeli tjerati protivnika na zapad, gdje su ga čekali Amerikanci i Francuzi. Nijemci i Talijani su 1943. položili oružje u Tunisu. (Foto National Army Museum, London)

Prizor iz poznatog filma „Konačni pad“ (Der Untergang) iz 2004. godine. Prateći zadnje dane Trećega Reicha u Hitlerovu bunkeru u Berlinu, film izvrsno prikazuje, s jedne strane, zaluđenost nacističkom ideologijom i kod običnih ljudi, a s druge činjenicu da nacisti nisu imali samilosti ni prema patnjama vlastitog naroda. Pravdali su se time da ih je on „ionako izabrao, pa neka snosi i posljedice“. Zastrašujuće zvuče Hitlerove riječi u filmu neka njemački narod, ako se „nije pokazao dostojnim povijesnog trenutka“, slobodno propadne. (Foto Amazon)  

Američki pilot na Dalekom istoku. Rat u tom dijelu svijeta pao je uglavnom na leđa SAD-a. U mnogim žestokim i iscrpljujućim bitkama protiv Japanaca, Amerikanci su malo pomalo odnosili pobjede, ali Japan je pokleknuo tek nakon atomskih bombi  na Hirošimu i Nagasaki, uz strašne civilne žrtve. Saveznici su pristali na japansku molbu da poštede cara i prijestolje, pa je Japan kapitulirao 2. rujna 1945. Njihov ministar vanjskih poslova je, odlazeći na potpisivanje, rekao: Ako je to početak jednog novog Japana, možemo tamo otići uzdignute glave. (Wikimedia)