Bl. Alojzije Stepinac

Među dokumentima objavljenima na službenoj stranici Postulature bl. Alojzija Stepinca pronađi one u kojima je zasvjedočeno što je zagrebački nadbiskup Stepinac govorio i pisao o rasnim zakonima na početku Drugog svjetskog rata.

Osnutak NDH

Pogledaj kratak video prilog o osnutku NDH. Opiši u kakvim okolnostima je došlo do proglašenja NHD i koje su bile posljedice uspostave ovakve države.

Jure Francetić

Ustaški pukovnik Jure Francetić kontroverzna je ličnost iz doba NDH i simbolizira teror u toj državi pošto je bio na čelu zloglasne Crne legije.

Želim znati više

Ustaški dužnosnici Eugen Dido Kvaternik (lijevo), Jure Francetić i dr. Mladen Lorković na Drini 1942. godine nakon pobjeda nad četnicima. Dido Kvaternik bio je sin Slavka Kvaternika i do 1942. zloglasni šef Ustaške nadzorne službe. Francetić je bio osnivač i zapovjednik tzv. Crne legije, a Lorković ministar vanjskih, pa unutarnjih poslova NDH, kasnije zavjerenik protiv Nijemaca. Ustaški pokret nastao je nakon ubojstva Radića i suboraca i uvođenja Aleksandrove diktature 1929., u doba sve jačeg velikosrpskog državnog terora nad Hrvatima. Izbjegli Ante Pavelić osnovao ga je s ciljem osamostaljenja Hrvatske, uvjeren da se to može postići samo oružanom borbom, pa i atentatima i terorističkim akcijama. S vremenom, a posebno vežući se uz nacistički i fašistički režim te dopuštajući da se nametnu najradikalniji elementi, ustaše su izobličili legitimnu želju hrvatskog naroda za samostalnom državom i slobodom i svojim zločinima trajno se kompromitirali. U NDH čitavi su narodi (Srbi, Židovi, Romi, komunisti...) praktički stavljeni izvan zakona. Vežući do kraja NDH uz nacističku Njemačku, Pavelić i ustaše su zapečatili svoju sudbinu. (Wikipedia)

Četnici u NDH s talijanskim oficirom 1942. godine. Boreći se za Veliku Srbiju, četnici su kao vojska s izrazitim velikosrpskim, šovinističkim ciljem (četnička organizacija je osnovana još mnogo ranije) počinili brojne pokolje nad Hrvatima, Muslimanima i drugim nesrpskim narodima, provodeći etničko čišćenje koje su zacrtali velikosrpski ideolozi. To se, ponovnim oživljavanjem velikosrpskog pokreta, ponovilo u agresiji na Hrvatsku i BiH 1990-ih. Iako su formalno bili kraljevska vojska u „otadžbini“ (domovini), četnici su u Drugome svjetskom ratu obilno surađivali s Nijemcima, a u Hrvatskoj posebno s Talijanima, čemu se vlasti NDH uglavnom nisu usudile ni mogle suprotstaviti. Četnici gube veću snagu nakon poraza od partizana u Bitci na Neretvi 1943., ali u Hrvatskoj su, osobito u Kninu i okolici, pružali otpor do pred kraj rata. (Foto Wikipedia)

Patrijarh Hrvatske pravoslavne crkve Germogen kod Pavelića. Nakon najvećeg vala represije prema Srbima u NDH 1941. godine i Pavelić je pomalo shvaćao da ga takva politika vodi u slijepu ulicu. Osim toga, pogromi su velik broj Srba (ali i Hrvata) odveli u partizane, koji su nadzirali sve veći dio teritorija NDH, a radikalniji Srbi su se pridruživali i četnicima (neki, velikosrpski nastrojeni, to su učinili i prije ustaških zločina). Da malo ublaži svoju politiku, barem formalno, Pavelić je ruskog emigranta, visokog pravoslavnog svećenika Grigorija Ivanoviča Maksimova postavio za patrijarha Hrvatske pravoslavne crkve. No, bio je to manje-više uzaludan pokušaj pridobivanja Srba za režim NDH, a Germogen je nakon sloma NDH u Zagrebu osuđen na smrt i strijeljan. (Wikimedia)

Ivan Werner, gradonačelnik Zagreba 1941. – 1944. Po zvanju mesar, prije rata ugledan poduzetnik, od 1941. bio je meta brojnih šala i viceva zbog činjenice da je na tako visokom mjestu osoba skromnog obrazovanja. Tako u vicu nastalom nakon njegova službenog posjeta Italiji, Werneru u Firenci nude da razgeda palaču Pitti, a on odgovara da bi radije „najprije otišao nešto jesti“. Naravno, provodio je politiku ustaškog režima (uz ostalo, dao je nalog za rušenje zagrebačke sinagoge, tobože „jer se nije uklapala u urbanistički plan“). Kad je umro 1944., obitelj se u osmrtnici ispričala „ako je nekome učinio nešto nažao“. (Foto Wikipedia)

Plakat iz NDH o „židovskoj nemani“. Prije uspostave ustaške države antisemitizam je u hrvatskom narodu bio zanemariv, a brojni su Židovi bili vrlo ugledni i značajni članovi društva. Ustaški režim je progonio, ubijao i slao u nacističke logore smrti Židove preuzevši zločinačku ideologiju nacizma i bespogovorno izvršavajući naloge Nijemaca, čime je postao suučesnik u holokaustu. Paradoksalno, spasili su se mnogi Židovi koji su pobjegli u fašističku Italiju ili njezinu zonu NDH. Oponašajući naciste i da pokušaju „opravdati“ pogrome Židova pred javnosti, ustaše su ih prikazivali kao tobožnju „neman“ koja oduvijek šteti hrvatskom narodu. Osim plakata, filmova i članaka u kojima su klevetani i krajnje neukusno vrijeđani, 1942. je u Zagrebu priređena protužidovska „izložba“. (Foto Historijski arhiv Sarajevo)