Početkom antifašističke borbe u Hrvatskoj

Početkom antifašističke borbe u Hrvatskoj smatra se 22. lipnja 1941. godine. Iz emisije doznaj što se je dogodilo toga dana u Hrvatskoj, a što se je istodobno događalo u svijetu. Doznaj zašto 22. lipnja obilježavamo kao Dan antifašističke borbe.

Ivan Goran Kovačić

Hrvatski književnik Ivan Goran Kovačić bio je sudionik antifašističkog pokreta i stradao je 1943. godine. Pronađi i pročitaj Kovačićevu znamenitu poemu „Jama“.

Želim znati više

Hrvat Josip Broz Tito (1892. – 1980.), vođa antifašističkog partizanskog pokreta u okupiranoj Jugoslaviji, vjerojatno najjačeg u svijetu. Već 1941. komunisti su poveli oružani ustanak protiv okupatora, koji je u Hrvatskoj bio osobito jak. Tako se velik dio Hrvata i ostalih građana Hrvatske opredijelio za savezničku stranu u Drugome svjetskom ratu i njihov je broj tijekom rata sve više rastao, pa su hrvatski antifašisti doveli Hrvatsku i novu Jugoslaviju na stranu pobjednika. (Foto Wikipedia)

Posljedice diverzije u glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici u Zagrebu 14. rujna 1941. Izvršili su je zagrebački ilegalci, pripadnici antifašističkog pokreta koji su za cijelog rata djelovali u samom središtu NDH. Brojni ilegalci su uhićeni i ubijeni, ali mnogi ni pod teškim mukama nisu izdali suborce. Diverzije na cijelom okupiranom teritoriju izvodili su partizani i drugi antifašisti kako bi nanijeli štetu njemačkim, talijanskim i drugim okupatorima. (Foto Wikipedia)

Ivan Šibl (prvi zdesna), hrvatski antifašist od 1941., istaknuti partizan, kasnije politički dužnosnik i književnik, prvi generalni direktor Radiotelevizije Zagreb. Prema njegovim memoarskim i drugim djelima snimljeni su filmovi Naši se putovi razilaze, Kad čuješ zvona i U gori raste zelen bor, kao i televizijska serija Sumorna jesen. Pristao je uz nacionalni pokret Hrvatsko proljeće 1969. – 1971., a nakon njegova sloma uklonjen je sa svih dužnosti i isključen iz javnog života. (Foto znaci.net)

Hrvatski partizani na otoku Visu, gdje je 1944. godine boravio i Tito s Vrhovnim štabom (stožerom), zapovjedništvom partizanskih snaga. Dalmacija je dala velik obol partizanskoj borbi. Uz ostalo, velik dio partizanskih snaga u najtežoj bitci rata, onoj na Sutjesci u jugoistočnoj Bosni 1943., činili su Hrvati, najviše Dalmatinci, a u Podgori kod Makarske još je 1942. formirana partizanska ratna mornarica. (Foto Wikipedia)

Budući hrvatski predsjednik Franjo Tuđman (lijevo) kao mladi partizanski oficir u veljači 1945. S njim je hrvatski partizan i književnik Joža Horvat. (Foto Wikipedia)