Sjećanja na 20. stoljeće

Sjećanja na 20. stoljeće virutalna je izložba i digitalni repozitorij obiteljskih ostavština koje se čuvaju u Hrvatskom povijesnom muzeju. Zaviri među dokumente, fotografije i zapise pojedinaca koji su živjeli u 20. stoljeću i usporedi svakodnevni život u međuratnom razdoblju, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata.

Mara Matočec

Pogledaj dokumentarni film o Mari Matočec (1885.-1967.) koju se smatra prvom hrvatskom političarkom jer je djelovala u doba kada nije bilo uobičajeno da žene aktivno budu uključene u politku. Osim toga, bila je spisateljica. Koji je događaj Maru Matočec potaknuo na pisanje? Objasni zašto je Mara Matočec djelovala baš u okrilju Hrvatske seljačke stranke i kakav je odnos imala prema prvacima te stranke? Kako objašnjavaš činjenicu da je kao udovica i majka sudjelovala u kolonizaciji?

Čaruga

Pogledaj dokumentarni film o Čarugi. Doznaj protiv koga i čega se borio Jovan Stanisavljević Čaruga i koji su bili razlozi za njegovo odmetništvo. Prisjeti se što znaš o zelenom kadru.

Želim znati više

Emancipacija žena u 20. stoljeću ogledala se i u modi. Jedna od zaslužnih za to je i vjerojatno najveća modna kreatorica u povijesti, Francuskinja Coco Chanel (1883. – 1971.). Pravim imenom Gabrielle Chasnel, otvorila je svoj prvi dućan u Parizu 1910. godine. Bila je samostalna i nekonvencionalna, sigurna u sebe i snažna ličnost, ali i   kruta i stroga prema podređenima. Neki tvrde da je imala i antisemitske stavove te da je isprva pozitivno gledala na Hitlera kao gorljiva protivnica komunizma. No, zasluge Coco Chanel nadilaze njezine slabosti. Želeći da žene dišu slobodnije u odijevanju, ali i inače u društvu, odijevala se i u hlače i vestu, a odbacila stare, sputavajuće (nekad obvezne) ženske odjevne predmete poput korzeta. Coco Chanel je u žensku modu unijela funkcionalnost i jednostavnost, a najpoznatija je po svojim jednostavnim, danas klasičnim kostimima i parfemu Chanel 5. I talijanska kreatorica Elsa Schiaparelli pridonijela je ženskoj samosvijesti, a emancipaciji žena pomogle su 1930-ih i druge slavne osobe, poput filmskih glumica Marlene Dietrich i Katharine Hepburn. (Foto Chanel)

Veliki hrvatski književnik, uz to skladatelj i glazbeni pedagog, Vjenceslav Novak (1859. – 1905). Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće dao je klasična djela naše književnosti. Jedan od njegovih glavnih motiva je žigosanje velikih socijalnih razlika i društvenih nepravdi te ukazivanje na krajnje težak život radništva, siromašnih đaka i studenata. Oni su često mladi umirali od tuberkuloze, kao uostalom i sam Novak. Socijalnim nepravdama i izrabljivanju radništva te uopće siromašnih slojeva prilazi s kršćanskom samilošću i osjećajem za pravdu i čovječnost. Prvi je naš pisac kojeg su snažno zaokupile te teme. Sjajan psiholog, Novak je ostavio djela koja su i danas potpuno aktualna, primjerice kad prikazuju čitavu skalu ljudskih osobina i karaktera, a u socijalnim djelima pohlepu, bešćutnost moćnika i kapitalista i dvostruka mjerila u društvu. Najpoznatija djela sa socijalnom tematikom njegove su pripovijetke U glib, Iz velegradskog podzemlja, Nezasitnost i bijeda, Pred svjetlom i druge. (Foto Wikipedia)

Hotel Esplanade u Zagrebu iz 1925. godine, prvi luksuzni hotel u gradu i jedan od prvih u Hrvatskoj i šire. U njemu su do danas odsjedale brojne svjetski slavne osobe, a hotel je bio i jest poprište gotovo svakodnevnih važnih javnih događaja. Povijest hotela pamti i mnoštvo anegdota, ljubavnih priča i društvenih pikanterija, a o prošlosti Esplanade (u izvornom značenju „polje“) više se može doznati na njezinoj web stranici. Tako je slavni američki redatelj i glumac Orson Welles bio poznat po tome što se nikada nije saginjao kad bi mu novčanica ispala iz džepa, koliko god bila velike vrijednosti. Kada je davao na čišćenje odijela, nikada nije uzimao novac koji bi ostavio u džepovima. Hotelsko ga se osoblje sjećalo kao velikog gurmana i živahnog čovjeka. (Foto Wikipedia/Neven Vrbanić)