Greta Štern

Pročitaj potresni tekst koji je Greta Štern objavila u listu „Žena u borbi“, a u kojem je opisala susret sa skupinom žena i djece transportiranih u nacistički logor.

Želim znati više

Spomenik na Bleiburškom polju u Austriji. O stradanjima na Bleiburgu i na hrvatskom križnom putu javno se počelo govoriti tek krajem 1980-ih, a cjelovitija istina izašla je na vidjelo nakon pobjede demokracije u Hrvatskoj 1990. Masovna ubijanja i zlostavljanja na križnome putu trajala su od svibnja do kolovoza 1945. godine. Procjenjuje se da je ubijeno više desetaka tisuća hrvatskih zarobljenika i civila, a neke procjene idu i do 200.000. Na križnom putu ubijeni su mnogi civili koji su bježali pred partizanima i mnogi nedužni vojnici (domobrani, mladići prisilno mobilizirani u ustaše krajem rata i drugi), a ni oni koji su bili krivi za zločine nisu dobili priliku braniti se pred sudom. Masovni zločini na križnom putu imali su karakter odmazde nad poraženima, ali i osvete u kojoj se nije gledalo tko je kriv a tko nije. Velikim dijelom bili su inspirirani ideološkom i nacionalnom isključivosti, pa i mržnjom prema Hrvatima uopće. Gotovo da nije bilo hrvatske obitelji čiji neki član nije likvidiran ili je bio na križnom putu, a ti su se gubici odrazili i na demografiju, jer su mahom ubijani ljudi u generativnoj dobi. Jedna od najmučnijih epizoda bilo je odvoženje, u svibnju 1945., ranjenika iz zagrebačkih bolnica na Žumberak, gdje su ubijeni i pobacani u jamu Jazovku kod Sošica. Jazovku i mnoštvo kostiju u njoj otkrio je speleolog Mladen Kuka 1989. godine te je sa suradnicima sve fotografirao i skicirao. Tek u ljeto 2020. godine iz Jazovke su ekshumirani svi posmrtni ostaci, koji pripadaju najmanje 814 osoba, a o mjestu njihova dostojnog ukopa odlučit će se naknadno. (Foto Wikipedia)

Nikola Štedul, rođen 1937. u Rešetarevu kraj Karlovca, živući bivši hrvatski politički emigrant, političar i pisac. Otišao je mlad iz Jugoslavije ne želeći služiti vojni rok u JNA. Izučeni limar i vodoinstalater, kasnije je diplomirao političke znanosti. Bio je aktivan u radu hrvatske političke emigracije, a od 1981. predsjednik Hrvatskog državotvornog pokreta (hrvatska emigracija u doba druge Jugoslavije imala je mnogo stranaka, udruga i pokreta). Godine 1988. Štedul je u Edinburghu preživio atentat što ga je organizirala jugoslavenska tajna služba (atentator je osuđen i proveo je deset godina u škotskom zatvoru). Štedul se vratio u Hrvatsku 1991. i sudjelovao u Domovinskom ratu, a kasnije ga je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala Redom Stjepana Radića. Početkom 2021. izašli su njegovi memoari „U službi savjesti“. Na slici je Štedul sa suprugom Shirley Helen Štedul i njihovim psom Pašom 1989. godine; pas ga je u atentatu spasio od težih posljedica, pa je u V. Britaniji dobio zlatnu medalju za spašavanje ljudskog života! (Foto Naklada Pavičić)