Mihail Gorbačov i raspad SSSR-a

U prilogu o Mihailu Gorbačovu i raspadu SSSR-a pronađi informacije o posljednjem generalnom sekretaru Komunističke partije SSSR-a. Što je obilježilo posljednje godine postojanja Sovjetskog Saveza?

Želim znati više

Pad komunizma u Rumunjskoj. Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice i u gotovo općoj narodnoj pobuni Ceaușescuov režim je srušen 22. prosinca 1989. Cijeli je svijet u izravnom prijenosu pratio dramatične događaje (zaštitni znak postala je rumunjska zastava s izrezanim socijalističkim grbom) te ekspresno, improvizirano suđenje predsjedniku Nicolaeu Ceaușescuu i njegovoj supruzi Eleni, koji su osuđeni na smrt i odmah pogubljeni. Oni su do tada živjeli u raskoši i izvan stvarnosti dok je narod gladovao i smrzavao se. U zemlji je za njihove vladavine posebno bila posebno zloglasna tajna policija Securitate, prema broju stanovnika najbrojnija u Istočnom bloku. Nakon pada komunizma, u Rumunjskoj su uvedeni demokracija i višestranačje. Zemlja je ušla u NATO 2004. godine, a u Europsku uniju, unatoč tadašnjoj još priličnoj nerazvijenosti gospodarstva i demokratskih institucija za standarde EU, 2007. godine. (Foto Wikipedia)

Naslovnica beogradskog lista Večernje novosti od 24. rujna 1986. U tom je broju lista  prvi put objavljen Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (zapravo njegovi glavni dijelovi). No, Večernje novosti odmah su dale i redakcijsko mišljenje o tom dokumentu i označile ga kao „Ponudu beznađa“. List je optužio 15-ak srpskih akademika koji su sastavili Memorandum da njihov dokument vodi u "bratoubilaštvo i novo prolijevanje krvi", a za nekoliko dana predsjednik SANU Antonije Isaković odgovorio je kako je riječ o „lažnoj uzbuni“ i da to nije „službeno djelo SANU“. Međutim, ništa nije bilo slučajno. Memorandum je bio pomno pripremljen dokument koji se s pravom označava kao početak razbuktavanja suvremenog velikosrpskog pokreta (na čije čelo će uskoro stati Slobodan Milošević), posljedični raspad Jugoslavije i agresiju na Hrvatsku i potom BiH. U Memorandumu je razrađena nova inačica velikosrpskog programa još od Ilije Garašanina iz 19. stoljeća. U dokumentu SANU se lažno tvrdi da su „Srbi uvijek pobjeđivali u ratu, a gubili u miru“, da je Srbija obespravljena u Jugoslaviji, posebno Ustavom iz 1974. kojim su stvorene autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo te je republikama priznato (nominalno) pravo na samoodređenje (a bilo je upravo suprotno, Srbija je i dalje dominirala u Jugoslaviji), da su Srbima u drugim republikama SFRJ, a posebno u Hrvatskoj, ugrožena prava te da treba krenuti u brzu akciju da se, tobože, spriječi propadanje srpskog naroda... Tako su mnogi srbijanski intelektualci zapravo potaknuli i inspirirali agresivnu velikosrpsku politiku s kraja 1980-ih. (Foto Screenshot HRT)

Omot drugog izdanja knjige „Kosovsko pitanje“ prof. dr. sc. Branka Horvata iz 1989. godine. Taj hrvatski ekonomist i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je i na Sveučilištu u Manchesteru. Obnašao je visoke stručne funkcije u Jugoslaviji, a predavao je i na uglednim stranim sveučilištima i bio ekonomski savjetnik nekoliko vlada. Iako je objavio stotine članaka i desetke knjiga, krajem 1980-ih osobito je bio poznat po svojoj novoj knjizi Kosovsko pitanje, u kojoj se zalagao za prava Albanaca na Kosovu. Time je navukao gnjev srbijanskih i drugih unitarističkih krugova u SFRJ. Bio je među osnivačima i prvi predsjednik Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI), osnovanog u Zagrebu u veljači 1989. godine kao prve nekomunističke (tada se govorilo: alternativne) stranke u Hrvatskoj. No, program ljevičarskog UJDI-ja nije bila samostalna Hrvatska nego Jugoslavija, doduše uz određene društvene i ekonomske promjene. Iako je privukao i neke ugledne osobe iz cijele Jugoslavije, UJDI je i u Hrvatskoj i u ostatku SFRJ imao minornu potporu i u demokratskim promjenama ubrzo je završio na margini te se ugasio. (Foto dokumen.tips)