Gospodarski razvoj Hrvatske, Europe i svijeta u međuratnom razdoblju u demokratskim državama te u komunizmu, fašizmu i nacizmu

Video

Moderna vremena

Pogledaj kultni film iz 1936. godine koji nosi naziv „Moderna vremena“. Koja je obilježja industrijske proizvodnje u to vrijeme ismijavao Charlie Chaplin?

Photo

Kruh naš svagdanji

Pogledaj i opiši fotografiju koja nosi naziv „Kruh naš svagdanji“ iz 1939. godine čiji je autor fotograf August Frajtić. Gdje je ta fotografija mogla nastati? Tko je sve prema dobi i spolu sudjelovao u teškim fizičkim poslovima kao što je žetva u međuratnom razdoblju?

Photo

Želim znati više

Novčanica od 50 bilijuna maraka, jedan od simbola nezapamćene hiperinflacije u Njemačkoj 1920-ih godina. (Foto Wikimedia)

Lenjinova Nova ekonomska politika u SSSR-u ranih 1920-ih godina pokazala se uspješnom, ali nakon njegove smrti 1924., kad je Staljin prigrabio vlast, proglašen je 1927. prvi petogodišnji plan, potpuno suprotan NEP-u. Nasilna kolektivizacija sela i posljedična velika glad uzeli su oko deset milijuna života. Tek tridesetih godina, uz ostalo izgradnjom pruga, elektrana i teške industrije, situacija se počela poboljšavati.  (Screenshot YouTube)

Izgradnja autocesta u Njemačkoj u doba Hitlera. Njima su vozili mnogi Volkswageni (u prijevodu „narodni automobili“). Iako Hitlerov režim nije izumitelj autocesta, u kratko vrijeme izgrađeno ih je mnogo i njihova je gradnja također dovela do toga da je u doba nacizma vladala gotovo potpuna zaposlenost. Ubrzo je Hitler glavninu napora i resursa usmjerio u industriju naoružanja radi svojih osvajačkih ciljeva. (Foto Wikimedia/Bundesarchiv)

Zagreb je između dva rata bio snažno industrijsko središte. Unatoč za Hrvatsku teškim političkim okolnostima, grad se nastavio gospodarski razvijati, a veliko je prometno, gospodarsko i svako drugo značenje imao dovršetak Ličke pruge Zagreb – Split 1925. godine, kojom je Dalmacija željeznički povezana s kontinentalnom Hrvatskom. (Foto Društvo arhitekata Zagreba)

U razdoblju između dva svjetska rata turizam je u Hrvatskoj doživio snažan zamah, a  početkom tridesetih godina u njoj se godišnje odmaralo oko milijun turista. Među njima su bili i strani gosti, osobito iz Srednje Europe. Inače, kolijevkom modernog turizma u Hrvatskoj smatra se Opatija. (Foto Hrvatski muzej turizma)