Promjena valute

Slom komunizma u Hrvatskoj imao je za posljedicu i promjenu valute. Pred kraj 1991. godine uveden je hrvatski dinar. Taj novac upotrebljavao se do uvođenja hrvatske kune 1994. godine.

Hrvatski dinar

Hrvatska kuna

Martina Dalić o Agrokoru

Potpredsjednica Vlade Republike i ministrica gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva te obrta Hrvatske Martina Dalić (podnijela je ostavku 2018., danas je predsjednica Uprave Podravke) napisala je o krizi u Agrokoru svoje viđenje događanja iz 2017. iz kojeg donosimo kratki segment: „Međutim, je li bilo drugog puta, je li bilo drugog načina, jesu li se svi ti događaji u Agrokoru baš morali dogoditi na način koji je pružio argumente za opisane političke napade na izvanrednu upravu i Vladu? Sigurno je da smo svi uvijek pametniji nakon bitke I zato ako se ikada itko opet nađe suočen s rješavanjem rasplamsalog problema u ekstremnim okolnostima omeđenim vremenskim tjesnacem i rizicima za desetke tisuća ljudi širom gospodarstva, što se nadam da se neće desiti, on ili ona iz cijele ove priče treba izvući poruku. Jedno iskustvo je sada tu. Ono što bih ja rekla jest da ako bi se slična situacija ikada ponovila, onda treba učiniti sve da se izbjegne pružanje povoda za napade protivnika. Moja je zadaća kao resornog ministra bila osigurati da se proces izvanredne uprave odvija na profesionalan način u skladu sa Zakonom i uz apsolutno respektiranje i uputa suda.“ (Martina Dalić, Agrokor: Slom ortačkog kapitalizma, Zagreb 2018., str. 200-201.)

Koji su, prema Martini Dalić, bili argumenti za državnu intervenciju vezano uz Agrokor 2017.?

Želim znati više

Politički slom komunizma u Europi išao je pod ruku sa sve težim gospodarskim stanjem. Jedan od vjesnika pada socijalističkog sustava bio je veliki štrajk u brodogradilištu „Lenjin“ u Gdanjsku 1980. godine, kojeg je vodio neovisni sindikat Solidarnost na čelu s radnikom Lechom Wałęsom. On je 1981. – 1982. zatvoren, a 1983. dobio je Nobelovu nagradu za mir. U Poljskoj, mnogoljudnoj i izrazito katoličkoj zemlji, narodu je moralnu snagu davalo i to što je 1978. godine papom postao Poljak Karol Wojtyła (papa Ivan Pavao II.), nakon nekoliko stoljeća prvi papa koji nije bio Talijan. U vrijeme štrajka u Poljskoj je proglašeno izvanredno stanje. Wałęsa je  1988. vodio još jedan štrajk, a 1990. postao je poljski predsjednik. (Foto Wikipedia)

Svjetski lanac restorana brze hrane McDonald's, jedan od simbola globalne povezanosti i međuovisnosti suvremenog svijeta. Globalizacija je prisutna u svim područjima ljudskog djelovanja, ali možda najviše u ekonomiji i masovnoj kulturi (mediji, film, popularna glazba, televizija, internet, društvene mreže...). Ima mnoge dobre, ali i neke loše strane. McDonald's je, počevši u Americi, uspio stvoriti nevjerojatno jednostavan, ali učinovit poslovni sustav, danas međunarodnu korporaciju, koja se sjajno prilagođava svuda u svijetu, a opet u osnovi ostaje svoja. Vlasnicima donosi ogroman profit. (Foto Wikipedia)

Nikica Valentić, hrvatski gospodarstvenik, političar i poslovni čovjek. Od početka 1990-ih generalni direktor Ine, a od 1993. do 1995. predsjednik Vlade. U njegovu razmjerno kratkom mandatu pokrenut je uspješan antiinflacijski program i uvedena nova valuta kuna (na Dan državnosti, 30. svibnja 1994). Prije i poslije premijerskog mandata saborski zastupnik, potom privatni poduzetnik. (Foto Wikipedia)

Hrvatski premijer Ivica Račan (lijevo) 2003. godine s dr. Pavlom Miletićem (u sredini), prvim donatorom za izgradnju autoceste Zagreb – Split. Kad je iz medija doznao da je počela gradnja preostalog, najvećeg dijela autoceste Zagreb – Split, taj je liječnik Hrvatskim autocestama darovao svu svoju životnu ušteđevinu, 312.000 kuna. Na odmorištu Marune između Sv. Roka i Maslenice postavljen je granitni stol sa zahvalom donatoru autoceste koja je spojila hrvatski sjever i jug. Inače, za autocestu se zalagalo još hrvatsko rukovodstvo u doba Hrvatskog proljeća, ali je 1970-ih izgrađena samo od Zagreba do Karlovca, jer je jugoslavenski režim nije smatrao prioritetom. (Foto Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH)

Alan Sumina (prva fotografija) i Zoran Vučinić, utemeljitelji i čelni ljudi Nanobita, razvojnog studija za mobilne igre iz Zagreba. Primjer su iznimno uspješnog biznisa koji su od nule pokrenuli mladi, inovativni i spretni ljudi. U rujnu 2020. godine Nanobit je prodan švedskom gamerskom gigantu Stillfront grupi za gotovo milijardu kuna. Tako je postao dijelom jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija u svom segmentu. Bila je to jedna od najvećih investicija u povijesti hrvatske ICT industrije. (Foto Nanobit)

Alan Sumina (prva fotografija) i Zoran Vučinić, utemeljitelji i čelni ljudi Nanobita, razvojnog studija za mobilne igre iz Zagreba. Primjer su iznimno uspješnog biznisa koji su od nule pokrenuli mladi, inovativni i spretni ljudi. U rujnu 2020. godine Nanobit je prodan švedskom gamerskom gigantu Stillfront grupi za gotovo milijardu kuna. Tako je postao dijelom jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija u svom segmentu. Bila je to jedna od najvećih investicija u povijesti hrvatske ICT industrije. (Foto Nanobit)