Velika gospodarska kriza – primjeri iz zavičajne povijesti (izborna tema)

Photo

Fotografije hrvatskih fotografa

Potraži na internetu fotografije hrvatskih fotografa kao što je Tošo Dabac na kojima je prikazana bijeda stanovnika Hrvatske u doba velike gospodarske krize.

Links

Pismo dr. Alojzija Stepinca

Pročitaj pismo dr. Alojzija Stepinca upućeno 1933. godine svećenicima u kojem ih potiče na prikupljanje prehrambenih namirnica za gladne u jeku velike gospodarske krize. Zašto je Stepinac poticao svećenike na prikupljanje hrane?

Zanimljivost povijesti

Povjesničarka Mira Kolar o nezaposlenosti u Hrvatskoj u vrijeme velike ekonomske krize

„U 1932. nezaposlenost je postajala vidljiva jer su ulicama gradova lutali slabo obučeni ljudi u potrazi za zaradom. Osobito je bilo teško u zimi 1931/1932. kada je smrzavanje  gladnih ljudi na ulicama Zagreba prisililo čak i vrlo štedljivog gradonačelnika dra Stjepana Srkulja da postavi peći za grijanje na ulicama centra Zagreba te da otvori javne kuhinje koje je uzdržavala Gradska općina. Naime u budžetu grada Zagreba za 1931 bilo je predviđeno sedam milijuna dinara za izgradnju južnog odvodnog kanala do Ivanje rijeke  na kojem su trebali raditi radnici, ali je iz tog fonda uzeto tri milijuna dinara i prebačeno u fond za dovršenje uređenja Pongračeve palače koju je trebalo pokloniti kralju. Srkulj je konačno morao priznati da problem sirotinje i nezaposlenih sve više ugrožava grad, pa je na gradskoj sjednici 15. svibnja 1931. odučeno da se novcem iz zaklade Vjekoslava Pierottija kupi zemljište na kojem je trebalo izgraditi centralnu kuhinju za prehranu siromašnog pučanstva. Za ovu potrebu grada bila je osnovana i zaklada kralja Aleksandra za nemoćne zavičajnike grada Zagreba i napuštenu djecu u iznosu od pet milijuna dinara, ali je tu zakladu stornirao ministar financija stornirao redukcije budžeta grada Zagreba. Nezaposleni su najviše očekivali od radova na izgradnji nadsvođenog odvodnog kanala kroz Radničku cestu dužine 4654 metara i izgradnju otvorenog kanala do Ivanje rijeke dužine od deset kilometara. Međutim radovi na presvođivanju kanala, započeti 1930 pod kontgrolom ing. Janka Cekuša u iznosu od 1,800.000 dinara bili su uništeni u poplavi u listopadu iste godine, te je onda trebalo početi nanovo i iako se radilo o hitnoj potrebi grada realizacija se je odvijala s velikim poteškoćama. Bila je u planu i izgradnja obrambenog nasipa na Savi, jer postojeći nasip od 4745 metara samo je parcijalno štitio grad od poplava koje su u vrijeme visokih voda preplavile cijeli prostor južno od željezničke pruge, ugrožavajući život i zdravlje stanovnicima koji su tu stanovali u slabo građenim prizemnicama uglavnom bez građevne dozvole. (Kolar, Mira, Nezaposlenost u Hrvatskoj od vremena velike svjetske krize i javni radovi // Ekonomska i ekohistorija: Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša, 1 (2005), 103-106.)