Albert Einstein

Svi su vjerojatno čuli za velikog znanstvenika Alberta Einsteina, no proširi svoje znanje uz video priloge.

Sigmund Freud

Upoznaj se s biografijom velikog liječnika i znanstvenika Sigmunda Freuda.

Cepelin Hindenburg

Pogledaj snimke leta cepelinom. Istraži što se dogodilo s cepelinom Hindenburg 1937. godine.

Vladimir Prelog

Nobelovom nagradom za kemiju nagrađen je hrvatski znanstvenik Vladimir Prelog čiju biografiju pogledaj u video prilogu.

Ivan Supek

Hrvatski fizičar, filozof i pisac Ivan Supek (1915.-2007.) proživio je sve nevolje koje je nosilo 20. stoljeće. Često je bio šikaniran od strane vlasti.

Želim znati više

Maria Skłodowska-Curie (1867. – 1934.), poljska kemičarka i fizičarka koja je studirala, živjela i radila u Francuskoj. Pronašla je element radij te otkrila i istraživala radioaktivnost. Otkrila je i element polonij, nazvan tako prema njezinoj domovini. Sa suprugom Pierreom Curiejem i Antoineom Henrijem Becquerelom dobila je 1903. godine Nobelovu nagradu za fiziku, a sama 1911. i za kemiju. Njezina kći Irène Joliot-Curie dobila je sa suprugom Frédéricom Joliot-Curieom Nobelovu nagradu za kemiju 1934. godine i to za otkriće umjetne radioaktivnosti. (Foto Wikipedia)

Špilja Vindija kraj Varaždina. U njoj je paleontolog Mirko Malez (1924. – 1990.) pronašao skeletne ostatke neandertalca, uz one kod Krapine, jedine u Hrvatskoj. Akademik Malez je istraživao i druge špilje, osobito Veternicu, Šandalju, špilje oko Krapine i druge. Posebno je proučavao špiljske medvjede, ali i druge kralježnjake. Bio je jedan od pionira naše speleologije, a bavio se i arheologijom. Osnovao je današnji Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU. Malez je bio profesor na PMF-u u Zagrebu i redoviti član HAZU. I danas njegovi nasljednici uzimaju njegove spoznaje za osnovu mnogih svojih istraživanja. (Foto Wikipedia)

Istraživači u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, našoj najvećoj ustanovi prirodnih znanosti, isprva samo za fiziku. U jednom razdoblju 1960-tih IRB je proizvodio više nuklearnih podataka od američkih znanstvenih centara Los Alamosa ili Oak Ridgea. Danas su na Ruđeru istraživanja multidisciplinarna, na njemu rade mnogi strani znanstvenici, a sve se više povezuje s gospodarstvom. Pred Ruđerom je najveće ulaganje u istraživačku infrastrukturu u Hrvatskoj od samostalnosti – projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu, O-ZIP, vrijedan 72 milijuna eura, koji bi trebali stići iz fondova EU. U okviru njega obnovit će se objekti Instituta i izgraditi pet novih zgrada. (Foto IRB)

Grgo Gamulin, povjesničar umjetnosti, likovni kritičar i književnik. Jedan je od utemeljitelja suvremene hrvatske povijesti umjetnosti i suosnivač Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Pokretač mnogih časopisa, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je monografije o mnogim hrvatskim modernim likovnim umjetnicima. (Foto Wikipedia)