Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sadržavaju nekoliko različitih zbirki: Zbirka rukopisa i starih knjiga, Grafička zbirka, Zbirka zemljovida i atlasa te Zbirka muzikalija i audiomaterijala. Zaviri u ostavšitine nekih od najslavnijih hrvatskih umjetnika, znanstvenika i istraživača.

Prvi svjetski rat

Hrvatski državni arhiv pridružio se obilježavanju 100. obljetnice Prvog svjetskog rata projektom koji je obuhvatio istraživanje, obradu, digitalizaciju i prezentaciju arhivskih izvora o Prvome svjetskom ratu koji se čuvaju u hrvatskim arhivima. Velik dio toga je digitaliziran i predstavljen na posebnoj mrežnoj stranici.

Billion Graves

Billion Graves je velika svjetska baza podataka o grobljima koja se svakodnevno nadopunjuje i koristi svima onima koji tragaju za podacima o ljudima koji su živjeli u prošlosti, a sada o njima svjedoče zapisi na nadgrobnim spomenicima. Pomoću tražilice na stranici Billion Graves potraži nositelje svojeg prezimena.

Želim znati više

Spomenik palim hrvatskim vojnicima u Prvome svjetskom ratu na zagrebačkom groblju Mirogoj, djelo velikog hrvatskog kipara Vanje Radauša iz 1939. godine te spomenik žrtvama Bleiburga i križnih puteva 1945. na istom groblju. U svom iznimno bogatom opusu Radauš je izradio i niz spomenika žrtvama fašizma i antifašističkoj borbi, od kojih su mnogi, nažalost, uništeni. Spomenik žrtvama Bleiburga i križnih puteva izradio je akademski kipar Augustin Filipović u Kanadi 1990. godine na poticaj naših franjevaca i vjernika iz kanadskog Norvalla. Otkriven je na Mirogoju 1994. godine, zalaganjem društva “Hrvatski domobran”. Na misi na dan otkrivanja kardinal Franjo Kuharić je uz ostalo rekao: „Mi molimo i za one koji su odgovorni za njihovu smrt, da preminulima Bog sudi milosrdno, a živima da udijeli milost obraćenja i pokajanja“. (Foto Wikipedia; Foto Klesarstvo Stipe Lucić)

Spomenik revolucije naroda Moslavine u Podgariću, djelo velikog hrvatskog kipara Dušana Džamonje. Opredijelivši se rano za apstrakciju, Džamonja je svojim osebujnim izrazom oblikovao mnoge spomenike antifašističkoj borbi u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Uopće, nakon prvih poratnih godina i figurativnih spomenika antifašističkom ratu (vrlo dojmljivi su oni kipara Antuna Augustinčića), u cijeloj bivšoj državi podižu se monumentalni, mahom apstraktni spomenici revoluciji. To je bila jugoslavenska posebnost, osobito nasuprot socrealističkim spomenicima u Istočnoj Europi. Jedno od Džamonjinih posljednjih velikih djela je spomenik Glas hrvatske žrtve - Zid boli, otkriven 2004. godine. U spomenik su urezana imena 13.500  poginulih hrvatskih branitelja i civila u velikosrpskoj agresiji početkom 1990-ih i Domovinskom ratu. Spomenik je inspiriran Zidom boli od cigala s imenima žrtava kojeg su građani spontano podignuli pred sjedištem UNPROFOR-a u Zagrebu, kao prosvjed protiv njegove neučinkovitosti 1992. – 1995., a neke su cigle odande ugrađene u Džamonjino djelo. (Foto SB projektiranje)

Muzej hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u Splitu. Jedan je od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan sa jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od 7. do 15. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od 9. do 12. stoljeća. Danas Muzej HAS raspolaže opsežnim fondom starohrvatske arheološke baštine od oko 20.000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25% građe. Svojom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te množinom latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej HAS danas spada među najveće zbirke takve vrste u Europi (sa web stranice Muzeja). (Foto MHAS)

Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu. Današnja zgrada u Ulici Hrvatske bratske zajednice otvorena je 1995. godine, a projektirali su je arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić. Prije toga Knjižnica je bila u secesijskoj palači arhitekta Rudolfa Lubynskog iz 1913. godine na Marulićevu trgu, gdje je danas Hrvatski državni arhiv. U predvorju nove zgrade NSK održavaju se mnoge izložbe, predstavljanja knjiga i društveni događaji visokog ranga, a na njezinim katovima brojni studenti svakodnevno u miru uče i pripremaju ispite. (Foto NSK)