Prapovijesna baština na hrvatskome povijesnom prostoru
Fotogalerija
Pogledaj kratke video zapise o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici
Svakodnevni život u Vučedolu 1 dio
Vučedolska kultura
Duhovna naslijeđe drevnih naroda Balkana
Kulture mlađeg kamenog doba na tlu Hrvatske
Ljudi mlađega kamenog doba na prostoru Hrvatske živjeli su u plodnim nizinama rijeka i uz obale Jadranskog mora. Nepoznato je tko su bili stanovnici pojedinih naseobina i kako su se nazivali. Prema najvažnijim nalazištima mlađega kamenog doba na našemu prostoru razlikujemo starčevačku, sopotsku, danilsku i hvarsku kulturu.
Starčevačka kultura (o. 5500. – o. 4500. g. pr. Kr.) prostirala se dijelom sjeverne Hrvatske. Njezini nositelji bili su ratari i stočari koji su živjeli u sojenicama, a proizvodili su keramiku. Brojni ostaci lončarskih posuda potvrđuju oblikovanje i bojenje posuđa crvenim bojama. Najvažnija nalazišta su Starčevo na lijevoj obali Dunava i Pepalane kraj Virovitice. Sredinom 5. tisućljeća pr. Kr. potisnula ju je vinčanska kultura (nazvana po nalazištu Vinča kraj Beograda u Srbiji).
2.2.11 Keramička posuda, starčevačka kultura.
Sopotska kultura (o. 4300. – o. 3400. g. pr. Kr.) prostirala se Slavonijom. Njezini nositelji gradili su nadzemne kolibe od šiblja, blata i drveta. Najvažnija nalazišta su Sopot i Otok kraj Vinkovaca.
Danilska kultura (o. 4500. – o. 3900. g. pr. Kr.) prostirala se uz obalu Jadranskog mora. Njezini pripadnici živjeli su u spiljama i naseljima kružnog i polukružnog oblika koja su ograđivali zidom od kolja. Proizvodili su keramičko posuđe koje su bogato ukrašavali. Najvažnija nalazišta su Danilo kraj Šibenika i Smilčić kraj Zadra.
Hvarska kultura (o. 3900. – o. 3300. g. pr. Kr.) rasprostirala se srednjim i južnim dalmatinskim otocima. Nositelji ove kulture živjeli su od ribolova i uzgoja sitne stoke (ovaca i koza). Najvažnija su nalazišta Grapčeva i Markova spilji na otoku Hvaru.
Keramička posuda, hvarska kultura
Danilska i hvarska kultura pripadaju kulturnom krugu impresso keramike (o. 6000. – o. 4200. g. pr. Kr.), raširene znatnim dijelom Sredozemlja, koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukrašenima otiscima školjaka, morskih puževa i zarezima načinjenim oštrim predmetima (otuda i naziv jer impresso na talijanskom znači utisnut).
Izvori
Prvi narodi na hrvatskom povijesnom prostoru
Govorio sam u svom geografskom prikazu Italije da su Histri bili prvi narod na ilirskom obalnom području; njihova zemlja je nastavak Italije i zemlje Carna; i zbog toga su sadašnji rimski vladari proširili granicu Italije do Pule, istarskog grada.
Strabon, Geografija, VII.5.3.
Japodi su smješteni na planini Albiju, koja je posljednja planina Alpa, vrlo je uzvišena i doseže do Panonaca s jedne strane i Jadranskog mora s druge strane. Oni su doista ludi ratnici, ali su za Augusta bili potpuno uništeni. ... Njihova je zemlja siromašna, a ljudi žive uglavnom od pića i prosa. ... Putujući uz obalu zemlje Japoda dolazi se do obale zemlje Liburna.
Strabon, Geografija, VII.5.4.
Zatim dolazi morsko područje Delmata, te njihova morska luka Salona. Ovo pleme je jedno od onih koji su dugo vodili rat protiv Rimljana; ono ima pedeset vrijednih naselja ... Zatim dolaze rijeka Neretva i narod koji živi oko nje Daorsi, Ardijejci i Pleraji.
Strabon, Geografija, VII.5.5.
Ardijejci su zvani od kasnijih ljudi “Vardieji”. Zato što su pustošili more svojim gusarskim družinama, Rimljani su ih potisnuli u unutrašnjost i prisilili da obrađuju zemlju. Ali zemlja je gruba i siromašna i nije prikladna za ratarske zajednice, pa je zbog toga pleme uništeno i u stvari gotovo izbrisano.
Strabon, Geografija, VII.5.6.
Plemena u Panoniji su: Breuci, Andazijati, Ditioni, Peirusteji, Mezeji, i Dezidijati čiji vođa je Baton, i također druga manja nevažna plemena koja se šire sve do Dalmacije i, kako netko putuje na jug, gotovo do zemlje Ardijejaca. Sva planinska zemlja koja se pruža duž Panonije od Jadranskog mora do Rizonskog zaljeva i zemlje Aridijejaca je Ilirija, pružajući se od između mora i panonskih plemena.
Strabon, Geografija, VII.5.3.
Istražite na WEB-u
Šandalja
www.starapovijest.eu/sandalja/
Mujina pećina
www.starapovijest.eu/mujina-pecina/
Brezovljani
www.starapovijest.eu/brezovljani-poseban-tip-sopotske-kulture/
Posuda o obliku ptice iz Vučedola
www.starapovijest.eu/posuda-u-obliku-ptice-iz-vucedola/