Pogledaj kratke video zapise o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Povijest starog Egipta

Povijest antičkog Egipta

Drveni Egipat – tajne egipatskih faraona

Fotogalerija

Paleta za šminkanje kralja Narmera

Paleta za šminkanje kralja Narmera ključan je dokaz o ujedinjenju zemlje pod vodstvom Gornjeg Egipta. Na njoj je egipatski kralj prvi put prikazan s krunom Gornjeg i Donjeg Egipta čime je izraženo ujedinjenje u zajedničku državu. Paleta na sredini ima kružno udubljenje koje je služilo za miješanje šminke. Svaka strana posebno je ukrašena reljefima. Na prednjoj je strani kralj prikazan s bijelom krunom Gornjeg Egipta i toljagom u ruci kojom se sprema dokrajčiti čovjeka koji pred njim kleči i moli za milost. Na stražnjoj strani faraon nosi crvenu krunu Donjeg Egipta i slavi pobjedu nad protivnicima. (Crtež: ©Mladen Tomorad, 2016.)

Stepenasta piramida kralja Đosera sa zagrobnim kompleksom. Sakara.

(Foto: Mladen Tomorad, 2006.) Riječ je o najstarijoj sačuvanoj piramidalnoj građevini. Izgrađena je oko 2700. g. pr. Kr.

Faraon Kefren (Kafra) kojeg štiti Horus

Kairo: Egipatski muzej.)

Faraon Mikerin (Menkaura) u pratnji kraljice Khamerernebti

(Boston: Muzej lijepih umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.)

Faraon Pepi II. (o. 2278. – 2184. g. pr. Kr.) u krilu svoje majke Ahknes – Merire II.

Pepi II. vladao je 94 godine te je vjerojatno vladar koji je najduže vladao u ljudskoj povijesti. Nedugo nakon Pepijeve vladavine započelo je razdoblje prve velike krize staroegipatske države. New York, Brooklyn: Muzej lijepih umjetnosti. (Foto: Mladen Tomorad, 2003.)

Mentuhotep II. (o. 2055. – 2004. g. pr. Kr.)

Pod njegovim vodstvom završile su dugotrajne borbe i staroegipatska država se ponovno ujedinila. (Kairo: Egipatski muzej)

Senusret III. (o. 1870. – o. 1831. g. pr. Kr.)

Tijekom njegove je vladavine Srednje kraljevstvo proživjelo vrhunac. On je na čelo noma postavio kraljevske činovnike umjesto dotadašnjih nasljednih upravitelja, a pokrenuo je i osvajačke pohode u Palestinu i Nubiju prekinuvši dugotrajnu miroljubivu politiku. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Piramida Amenemhata III. (12. dinastija). Hawara

Reljef Amozisa I. (o. 1550. – 1525. g. pr. Kr.)

Osnivač je 18. dinastije i protjerao je Hikse iz Egipta. (London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Hram kraljice Hatšepsut (o. 1479. – 1458. g. pr. Kr.). Deir el–Bahri

(Foto: Mladen Tomorad, 2006.)

Tutmozis III. (o. 1479. – 1425. g. pr. Kr.)

(Kairo: Egipatski muzej)

Grobni reljef Amenhotepa III. (o. 1390. - 1352. g. pr. Kr.)

Faraon je sačuvao vojno-političku moć staroegipatske države bez ratova održavajući stalne diplomatske veze s državama starog Istoka. Stari Egipat je pod njegovom vladavinom proživljavao vrhunac blagostanja te su stari Egipćani ovo vrijeme smatrali zlatnim dobom. (Berlin: Egipatski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Kip Ramzesa II. (o. 1279. – 1213. g. pr. Kr.) iz Ramezeja

(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Pomorska bitka protiv tzv. „naroda s mora“

Protiv njih je ratovao faraon Ramzes III. (1184. – 1153. g. pr. Kr.). Medinet Habu (Egipat).

Šešonk I. (945. – 924. g. pr. Kr.)

Utemeljitelj je 22. dinastije. Osvajanjima je pokorio brojne gradove na prostoru Palestine i Izraela te opljačkao Jeruzalem. (Heidelberg: Egipatski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2014.)

Psametik I. (664. – 610. g. pr. Kr.)

Utemeljitelj je 26. dinastije. On i njegov sin i nasljednik Neko II. (610. – 595. g. pr. Kr.) ponovno su vojno-politički uzdigli Egipat. (Bruxelles: Kraljevski muzej umjetnosti i povijesti. Foto: Mladen Tomorad, 2012.)

Perzijski kralj Kambiz (530. – 522. g. pr. Kr.) zarobljava Psametika III., posljednjeg faraona 26. dinastije

Reljef lagaškoga kralja Ur–Nanše. Girsu, o. 2550. – 2500. g. pr. Kr.

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Pobjednička stela akadskoga kralja Sargon I. (o. 2340. – o. 2284. g. pr. Kr.)

(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Pobjednička stela akadskoga kralja Naram-Sina (o. 2260. – o. 2223. g. pr. Kr.)

Nakon Sargonove smrti proširile su se pobune protiv prevlasti Akada. Naram-Sin je uspio ugušiti pobune stanovništva i zakratko ponovno učvrstiti akadsku državu. (Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Mirovni sporazum između faraona Ramzesa II. i hetitskog kralja Hatušilija III

Sporazum je sklopljen 1259. g. pr. Kr. nakon znamenite bitke kod Kadeša vođene 1274. g. pr. Kr. Riječ je o najstarijem zabilježenom mirovnom sporazumu u povijesti. (Berlin: Egipatski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.)

Babilon u doba Nebukadnezara II. (o. 605. – o. 562. g. pr. Kr.)

Dolazak semitskih doseljenika, vjerojatno Židova, u Egipat. Beni Hasan

Rekonstrukcija Salomonova hrama u Jeruzalemu

Istražite na WEB-u

Za učenike koji žele nadopuniti znanje priredili smo popis korisnih poveznica koje upućuju na povijesne sadržaje na internetu

Stari Egipat: kraljevska titulacija i imena
www.starapovijest.eu/stari-egipat-kraljevska-titulacija-imena/

Osnovni izvori staroegipatske povijesti
www.starapovijest.eu/osnovni-izvori-staroegipatske-povijesti-na-kojima-se-temelje-kronoloske-tablice/

Staroegipatska kronologija
www.starapovijest.eu/staroegipatska-kronologija/

Datacija i osnovne metode datiranja staroegipatske građe
www.starapovijest.eu/datacija-osnovne-metode-datiranja-staroegipatske-grade/

Staroegipatsko računanje vremena
www.starapovijest.eu/staroegipatsko-racunanje-vremena-sotisov-ciklus/

Faraoni starog Egipta
www.starapovijest.eu/faraoni-starog-egipta/

Istraživanje staroegipatske kulture kroz stoljeća
www.starapovijest.eu/istrazivanja-egipatske-povijesti-i-kulture-kroz-stoljeca/

Konačni dokaz zaboravljene dinastije iz Abidosa
www.starapovijest.eu/konacni-dokaz-zaboravljene-dinastije-iz-abidosa/

Sargon I. – osnivač akadske države
www.starapovijest.eu/sargon-osnivac-akadske-drzave/

Hamurabijev zakonik
www.starapovijest.eu/hamurabijev-zakonik/

Asirska prijestolnica Niniva i knjižnica Arurbanipala II.
www.starapovijest.eu/asirska-prijestolnica-niniva-knjiznica-asurbanipala-ii/

Kamen iz Rozete (Rosette) i odgonetavanje hijeroglifa
www.starapovijest.eu/kamen-iz-rozete-rosette-odgonetavanje-hijeroglifa/

Semiramida – legendarna babilonska kraljica
www.starapovijest.eu/semiramida-legendarna-babilonska-kraljica/

Krez
www.starapovijest.eu/krez/

Viseći vrtovi Babilona
www.starapovijest.eu/viseci-vrtovi-babilona/

Jerihon – najstariji poznati grad
www.starapovijest.eu/jerihon-najstariji-poznati-grad/

Straža besmrtnika
www.starapovijest.eu/straza-besmrtnika/

Kraljica od Sabe i kralj Solomon
www.starapovijest.eu/kraljica-od-sabe-kralj-solomon/

Pravni sustav drevnog Egipta
www.starapovijest.eu/pravni-sustav-drevnog-egipta/

Vladavina 33. dinastije Ptolemejevića
www.starapovijest.eu/vladavina-33-egipatske-dinastije-ptolemejevica/

Abidos
www.starapovijest.eu/abidos/

Tutmozis III
www.starapovijest.eu/tutmozis-iii-1479-1425-napoleon-starog-egipta/

Hatšepsut
www.starapovijest.eu/staroegipatska-kraljica-hatsepsut-1479-1458/

Čiji je otrov ubio Kleopatru VII?
www.starapovijest.eu/ciji-je-otrov-ubio-egipatsku-kraljicu-kleopatru/

Susret Antonija i Kleopatre VII
www.starapovijest.eu/susret-antonija-kleopatre/

Izvori

Egipat

I budući da je Egipat kao cjelina bio podijeljen na nekoliko dijelova koji se na grčkom nazivaju nomama, na čelu svake od njih postavljen je nomarh koji se tereti za nadzor i brigu o svim njenim poslovima.
Diodor Sicilski, Knjižnica povijesti, I.731.

Priča o Sinuhe Egipćaninu

Sada je njegovo Veličanstvo (Amenemhat I., o.a.) poslalo vojsku u zemlju Temeh u Libiji na na čelu sa svojim najstarijim sinom kao zapovjednikom, dobrim bogom Senusretom, i sada se on vraćao sa brojnim zarobljenicima i mnogobrojnom stokom. Dvorani iz prijestolnice poslali su na zapadnu granicu glasnike da izvjeste faraonova sina o događajima koji su se dogodili na dvoru. Glasnici ga stigoše na putu i to tijekom noći. On nije oklijevao ni trenutka; sokol poletje sa svojom pratnjom u prijestolnicu ne rekavši svojim vojnicima niti riječi. Tada je poslao glasnike po ostalu faraonovu djecu koja ga slijediše u vojsci. Dok bijah stajao u blizini čuo sam njegov glas dok je govorio jednom od njih. Srce mi stane snažno lupati, a ruke i čitavo tijelo mi se treslo. Odlučih hitro potražiti mjesto gdje bih se sakrio. Smjestih se između dva grma u namjeri da se sakrijem s ceste i od putnika. Krenuh prema jugu. Nisam planirao otići u prijestolnicu jer sam mislio da će doći do nemira i bojao sam se da neću živjeti nakon smrti (faraon Amenemhat I. ubijen je u dvorskoj zavjeri, o. a.)). Prođoh jezero Maati blizu Sikamore i stigoh na Snefruov otok. Jedan dan provedoh tamo na granici polja. Iziđoh na na put dok još bijaše dan i tamo sretoh jednog čovjeka koji je stajao u blizini. Iz strahopoštovanja je stajao dalje od mene jer me se bojao. Kada je došla večer krenuh u obližnji grad goveda gdje nađoh barku bez vesla te s pomoću zapadnog vjetra isplovih. Prođoh istočno od kamenoloma sjeverno od Gospodarice – Crvene – Planine (danas lokalitet Gabel el – Ahmar, istočno od Kaira, o.a.). Slobodnim putem krenuh na sjever. Dođoh do Zida – Vladara koji je podignut da zaštiti zemlju od upada Azijaca i pustinjskih plemena. Ondje se hitro sakrih u grmlje da me ne bi opazila dnevna straža na zidu. Krio sam se do mraka i ujutro stigah u Peten. Zaustavio sam se na velikom Crnom otoku. Žeđ me je svladala. Grlo mi je gorjelo od prašine. Pomislih: "Ovo je okus smrti!". Kada čuh zvuk goniča i stoke u mome srcu se javi nada i pa se pribrah pribrah se. Ugledah skupinu Azijaca. Jedan od njihovih vođa, koga bijaše u Egiptu, prepozna me. Tada mi dade vode dok je za mene grijao mlijeko. Otišao sam s njim njegovom plemenu. Mnogu su učinili za mene. Put me vodio iz jedne stane zemlje u drugu. Prođoh Biblos i stigoh u Kedem i tamo provedoh godinu i pol. Primio me Ami – enši, vladar Gornjeg Retenua s riječima: Kod mene će ti biti dobro, a čut ćeš i egipatsku riječ." Reče to jer me dobro poznavao, čuo je za moju mudrost, a Egipćani koji bijaše ondje posvjedočiše to. On me postavi za odgojitelja svoje djece. Oženio me za svoju najstariju kći. Dozvolio mi je da izaberem dio njegove zemlje. Izabrah dio koji je bio na granici njegove i susjedne zemlje. Bila je to dobra zemlja, zvana Yaa…
Priča o Sinuheu, R1 – R20, §1 – 82. Prijevod: M. Tomorad prema: The Ancient Near East: Volume I – An Anthology of Texts and Pictures, Berkeley 1958., ur. James B. Pritchard.

Mezopotamija

Ep o Gilgamešu

Jednom trećinom čovjek rodi se Gilgameš, / druge dvije trećine on je bog. / Liku njegovu sa strahom se dive građani Uruka, / jer po snazi i ljepoti ne bijaše mu ravna. / Lava on uplaši s ležaja, / uhvati ga za grivu i probode kopljem! / Krilata strelica njegova luka dostiže divljega bika. / U Uruku je njegova riječ glavna, a odluka zakon. / ... Mladići, tek što dostignu zrelost postaju sluge velikog pastira, / ko vojnikom, ko lovcem, ko pastirom kraljevskih stada, / a ko služiteljem svetog hrama. / Za umor ne zna Gilgameš, dan i noć on bedem zida. / Za njega radi staro i mlado, jaki i nejaki. / Gilgameš ne pušta sina k ocu, / on, pastir Uruka, čvrsto zidanog! / On, pastir i štit naroda! / Silan, velik i mudrošću ispunjen, / Gilgameš ne pušta svome mužu ženu, / ni kneževsku kćer, izabranicu junaka!…
Ep o Gilgamešu, I. pločica asirske verzije, §3 – 17. Prijevod: M. Tomorad prema The epic of Gilgamesh u: J. B. Pritchard (ur.), The Ancient Near East: Volume I – An Anthology of Texts and Pictures. Berkeley 1958.

Što na temelju izvora možeš zaključiti o Gilgamešovoj vladarskoj ulozi u Uruku?