Pogledaj kratke video zapise o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Eluzijnske misterije

Bogovi vatre

Hefest

Grčka mitologija

Istražite na WEB-u

Grčka mitologija
www.theoi.com/

Muze
www.starapovijest.eu/muze/

Penelopa
www.starapovijest.eu/penelopa/

Sizif
www.starapovijest.eu/sizif/

Pandora
www.starapovijest.eu/pandora/

Eskulapova zmija
www.starapovijest.eu/eskulapova-zmija/

Heraklo u Italiji
www.starapovijest.eu/heraklo-u-italiji/

Širenje egipatskih kultova
www.starapovijest.eu/category/grcka/page/3/

Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje

Posejdon

Atena: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2015.)

Zeus

(Rim: Nacionalni rimski muzej – Palača Altemps. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Zeus nije bio oduvijek najviši bog Grka. Vladar svijeta postao je nakon što je svrgnuo oca. Prema pjesniku Heziodu, u početku je postojao Kaos – nered. Od Kaosa je potekla božica Geja (Zemlja) koja je rodila boga Urana (nebo). Od Urana i Geje nastali su brojni Titani i Kiklopi. Uran se bojao da će mu njegova djeca preoteti vlast te ih je zatočio. No titan Kron uspio je osloboditi braću i zavladati svijetom. Kron je u strahu pred mogućom pobunom progutao svoju djecu. Njegova žena Reja uspjela je sakriti najmlađeg sina Zeusa. Zeus je, odrastavši, odlučio svrgnuti oca. Uz pomoć braće koju je oslobodio iz Kronove utrobe te nekih Titana i Kiklopa, Zeus je zbacio oca s vlasti i postao vrhovni bog Grka

Svetište božice Atene u Delfima

Ondje je svećenica Pitija davala nerazumljive ili dvosmislene odgovore na pitanja koja su u važnim prilikama pojedinci, gradovi ili države upućivali proročištu. Onaj koji je tražio pomoć najprije je morao platiti iznos novca i žrtvovati kozu pa je pitanje postavio u pisanom obliku. Pitija je sjedila na tronošcu u blizini svetog kamena koji su Grci smatrali središtem svijeta. Vjerojatno je u zemlji bila pukotina iz koje se izdizala para. Pitija je nejasno mrmljala odgovore koje su svećenici sastavljali u stihovima. Osim takvog načina proricanja, osoba je mogla ždrijebom izabrati jedan od dva ponuđena odgovora

Tezej ubija Minotaura

(Rim: Vatikanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) U mitskom razdoblju atenske povijesti Atika je morala slati kretskom kralju Minoju sedam mladića i sedam djevojaka. Njih je Minoj prepuštao čudovišnom Minotauru, čovjeku s glavom bika. On je živio u labirintu Knosa (labirint je građevina sa zamršenim sustavom hodnika). Tezej je odlučio ubiti čudovište i tako osloboditi Atenu teške obveze. U Tezeja se zaljubila Minojeva kći Arijadna i odlučila mu je pomoći da ubije Minotaura. Dala mu je mač i klupko konca čiji je jedan kraj privezao za ulaz u labirint. Dok je lutao u potrazi za Minotaurom, odmotavao je klupko. Napokon je naišao na čudovište koje ga je pokušalo ubiti rogovima. Tezej je bio spretniji i mačem je usmrtio Minotaura. Iz labirinta je uspio izaći namatajući konac. Sa sobom je poveo Arijadnu koju je kasnije morao predati bogu Dionizu. Na povratku kući zaboravio je u hitnji promijeniti jedra kako je dogovorio s ocem Egejem. Crna žalobna jedra trebalo je zamijeniti bijelima u znak pobjede. Kad je Egej opazio crna jedra, u očaju se bacio s visoke stijene u more koje je po njemu prozvano Egejskim

Ahilej i Aij igraju igru na ploči prije odlaska u grčko-trojanski rat

(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Ahilej je bio sin kralja Peleja i morske božice Tetide. Ahilejeva majka znala je za proročanstvo da će njezin sin biti stavljen pred izbor dugoga života bez slave ili kratkog život slavnoga junaka. Kako bi ga učinila neranjivim, uronila ga je kao maloga dječaka u vode podzemne rijeke Stiksa. Tako mu je cijelo tijelo pokrio nevidljiv oklop, osim pete za koju ga je držala uranjajući ga. Ahilej je izrastao u snažnog mladića. U grčko-trojanskom ratu ubio je u boju amazonsku kraljicu Pentesileju koja se borila na strani Troje. Usmrtio je i najvećega trojanskog junaka Hektora koji mu je ubio najboljeg prijatelja. Jednom prigodom Ahilej je htio prodrijeti u Troju kroz dveri koje je čuvao sâm bog Apolon. Ahilej mu je zaprijetio da će ga probosti kopljem i Apolon je uzmaknuo. Apolon se osvetio za nanesenu uvredu. Potražio je Parisa, sina trojanskoga kralja Prijama. Rekao mu je da strijelom nanišani Ahilejevu petu. Ahilej je od zadobivene rane iskrvario. Prije smrti prokleo je Apolona i Troju. Danas se izraz Ahilejeva peta rabi kako bi se označila nečija slaba, ranjiva strana

Odisej

(Rim: Vatikanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Odisej je slavu stekao još prije početka grčko-trojanskog rata jer je na stranu Grka uspio pridobiti junaka Ahileja. Završetkom rata otplovio je kući na Itaku. Na početku putovanja zaustavio se na otoku Latofagu gdje je njega i njegovu posadu zarobio kiklop Polifem, Posejdonov sin. Div je bio ljudožder i pojeo je šestoricu Odisejevih sudrugova. Odisej ga je uspio opiti vinom i oslijepiti velikim kolcem. Potom je Odisej pobjegao iz kiklopske spilje s preživjelim prijateljima. Posejdon je iz osvete kaznio Odiseja na dugogodišnje lutanje morem. Tijekom putovanja Odisej je boravio kod čarobnice Kirke. Susreo je i sirene, morska bića sa ženskom glavom i ptičjim tijelom. Sirene su svojim neodoljivim zavodljivim pjevanjem navodile pomorce na pogibeljna mjesta. Dio Odisejeve posade izgubio se nastojeći pobjeći od nemani Skile i vira Haribde. Nakon povratku u Itaku Odisej je ubio prosce svoje žene Penelope koji su mu uništili i osiromašili zemlju. Tako je završilo Odisejevo lutanje i on je opet zavladao svojim kraljevstvom