Vlast u rimskoj državi
Pogledaj kratki video zapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici
Izbori u starom Rimu
Istražite na WEB-u
Zakonik dvanaest ploča
www.starapovijest.eu/?p=441&preview=true
Rim – moć i slava
www.youtube.com/watch?v=XxRKCk8nIIQ
Marija i Sula
www.youtube.com/watch?v=tbj_rXW8r-U
Diktatura Lucija Kornelija Sule
www.starapovijest.eu/diktatura-lucija-kornelija-sule/
Sula postaje Diktator
www.starapovijest.eu/sula-postaje-diktator/
Nastanak Drugog trijumvirata
www.starapovijest.eu/nastanak-drugog-trijumvirata/
Propast Rimske Republike i početak Carstva
www.youtube.com/watch?v=IZ7UZh39OiY
Osobni podaci o jednom ludom caru
www.starapovijest.eu/category/rimski-svijet/
Lucije Septimije Sever
Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje
Lucije Junije Brut
(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Posljednji od trojice etruščanskih kraljeva bio je Tarkvinije Oholi. Prema predaji, Rimljani su bili nezadovoljni njegovom vladavinom jer se oštro obračunavao s protivnicima. Pod vodstvom patricija Lucija Junija Bruta, koji je bio s njima u srodstvu, podigli su ustanak, zbacili ga s vlasti te potom prognali i ostale Tarkvinijevce. Tako je 509. g. pr. Kr. posljednji rimski kralj izgubio vlast, a Rim je postao republika
Gaj Marije
(Münich: Gliptoteka.) Jedan od častohlepnih pojedinaca kojima se uspjelo vinuti na vrhunce vlasti kasne Rimske Republike bio je Gaj Marije. Plebejskoga podrijetla, ugled je stekao u brojnim ratovima koje je vodio potkraj 2. st. pr. Kr. Svojim vojnim uspjesima stekao je veliku slavu koja ga je učinila vođom srednjih i nižih slojeva rimskih građana, a zapravo igračkom u rukama drugih, još požudnijih za vlašću
Lucije Kornelije Sula
(Münich: Gliptoteka.) On je bio još jedan častohlepnik koji je potjecao iz stara, iako osiromašena patricijskoga roda. I on se proslavio tijekom ratova koje je Republika vodila potkraj 2. i početkom 1. stoljeća pr. Kr.
Marko Licinije Kras
(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) On je bio nekadašnji Sulin pristaša koji se besramno obogatio u progonima Sulinih protivnika. Kras je skršio Spartakov ustanak. Član prvog trijumvirata
Marko Antonije
(Zagreb: Arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.) Član drugog trijumvirata, suparnik Oktavijana te suprug Kleopatre VII.
Oktavijan August. Oktavijan
(Boston: Muzej lijepih umjetnosti. Foto: Mladen Tomorad, 2005.) Unatoč velikoj moći, ipak je bio samo čovjek. Izuzetno se plašio groma i munje. Svuda je sa sobom nosio kožu morske krave kao zaštitu od njih. Čim bi zaprijetila jača oluja, povlačio se na skrovito i nadsvođeno mjesto. Činio je to zato što ga je na jednom noćnom putovanju prestrašio grom koji je udario tik uz njegovu nosiljku i ubio roba koji je pred njim nosio svjetiljku. Kažu da je car August, kad je čuo za težak poraz koji su Germani nanijeli Rimljanima u Teutoburškoj šumi 9. godine bio toliko zaprepašten da je nekoliko mjeseci pustio da mu rastu brada i kosa. Znao je glavom udarati o vratnice, uzvikujući ime poraženog i poginulog rimskog zapovjednika i tražeći od njega da mu vrati uništene čete: „Vratite mi moje legije!“
Oltar Augustova mira (Ara pacis) u Rimu
(Rim: Muzej Are pacis. Foto: Mladen Tomorad, 2019.)
Kaligula
(Pariz: Muzej Louvre. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Drugi Augustov nasljednik Kaligula htio je iskazati svoj prezir prema senatu na taj način što je svoga konja po imenu Kasač proglasio senatorom. Svojim se postupcima toliko omrazio senatu da je skovana zavjera koja je cara stajala života. Senat je nad njim proglasio kaznu zaborava. To je učinio odredbom da se s natpisa izbriše ime osuđenog cara i unište njegovi kipovi. Kasnije su i carevi tako osuđivali svrgnute prethodnike i poražene suparnike
Trijumf nad Židovima. Reljef s Titova slavoluka u Rimu
Tit (79. – 81.) je bio stariji Vespazijanov sin i njegov neposredni nasljednik
Trajan (98. – 117.)
(London: Britanski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Trajan jedan je od najglasovitijih rimskih careva i prvi car rođen izvan Italije. Njegovu je vladavinu obilježila snažna osvajačka politika i dotad najveće širenje Rimskoga Carstva. Najprije je u dva pohoda osvojio područje sjeverno od donjega Dunava. Zatim se po uzoru na Aleksandra Velikog okrenuo na Istok, osnovavši na zauzetome području u Mezopotamiji tri nove pokrajine
Marko Aurelije Antonin (161. – 180.)
(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Carevanje Marka Aurelija Antonina obilježili su ratovi. Prvo je izbio rat na istoku. Nakon pet godina ratovanja pobjednička je rimska vojska sa sobom donijela pošast koja je niz godina bjesnila Carstvom. Nedugo potom rimska se granica na Dunava našla teško pritisnuta raznim barbarskim narodima. Rat je potrajao više od deset godina, jasno pokazavši opasnosti od razvučene granice i slabosti obrambenoga sustava. Ipak, premda su utrošena silna sredstva da se obnovi vojska i osiguraju granice, blagostanje pokrajina i Rima još nije bilo ozbiljnije ugroženo
Detalj stupa Marka Aurelija Antonia. Spomen na borbe protiv barbarskih naroda na srednjem Dunavu
(Foto: Mladen Tomorad, 2019.)
Komod (180. – 192.) obučen kao Herkul
(Rim: Kapitolinski muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Sin i nasljednik Marka Aurelija Antonina. Bio je zadnji car dinastije Antoninâ. Komod je i jedan od glavnih likova filmske uspješnice Gladijator (2000.) koja se većinom ne temelji na povijesnim činjenicama. Po očevoj smrti sklopio mir s barbarima. On je bio prvi vladar koji se rodio u grimizu, odnosno za očeva carevanja. Vlast je prenosio na svoje ljubimce, dok se on prepuštao užicima. Naročito je uživao u gladijatorskim borbama u kojima je i osobno sudjelovao. Zbog neskriveno samovoljne vladavine sukobio se sa senatom što je bio odmak od politike njegovih prethodnika. Na kraju je tražio da mu se iskazuju i božanske počasti. Njegova je strahovlada potaknula zavjeru koja ga je stajala života
Septimije Sever (193. – 211.) sa suprugom Julijom Domnom i sinovima Karakalom (197. – 217.) i Getom (209. – 211.).
(Berlin: Muzej starina. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Septimija Severa iznimno je zanimala astrologija. Postao je stručnjak za tumačenje horoskopa. Karakala je u Aleksandru Velikome našao uzor. Sâm se dao prozvati Velikim i Aleksandrom, a laskavci su ga uvjerili da je slične vanjštine kao i veliki kralj. Tako se pojavljivao mrka čela i glave nagnute k lijevom ramenu jer je to bio opazio na Aleksandrovoj pojavi. Dao je i načiniti prikaze na kojima se mogla vidjeti glava s dvije različite polovice lica, jednom Aleksandrovom, a drugom njegovom
