Pogledaj kratki video zapis o temi koja se obrađuje u nastavnoj jedinici

Putevima sv. Petra i Pavla

Istražite na WEB-u

Vjerovanja i misao o smrti kod starih Rimljana
www.starapovijest.eu/vjerovanja-i-misao-o-smrti-kod-starih-rimljana/

Rimski pogrebni običaj
www.starapovijest.eu/rimski-pogrebni-obicaji/

Širenje egipatskih kultova
www.starapovijest.eu/category/grcka/page/3/

Od progonjenih do progonitelja
www.starapovijest.eu/progonjenih-do-progonitelja-dinamika-religijskog-nasilja-kasnoj-antici/

Je li Isus postojao
www.starapovijest.eu/li-isus-postojao-zeitgeist-pitanje-slicnosti-krscanstva-s-ostalim-religijama-iz-antike/

Proces stvaranja kanona Novog zavjeta
www.starapovijest.eu/proces-stvaranja-kanona-novog-zavjeta-zasto/

Tko je napisao kanonska evanđelja
www.starapovijest.eu/tko-napisao-kanonska-evandelja-analiza-autorstva-temelju-evandelja-po-mateju/

Sudbina dvije kršćanske mučenice
www.starapovijest.eu/sudbina-dvije-krscanske-mucenice/

Što činiti s kršćanima?
www.starapovijest.eu/sto-ciniti-s-krscanima/

Majka bogova i vestalka Klaudija
www.starapovijest.eu/majka-bogova-vestalka-klaudija/

Enejin kraj
www.starapovijest.eu/enejin-kraj/

Pogledaj dodatne fotografije s potpisima i izvorima koje još detaljnije pojašnjavaju nastavne sadržaje

Lari u sceni prinošenja žrtve

(Napulj: Nacionalni arheološki muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2004.) Ova zidna slika otkrivena je u Pompejima. S obje strane slike stoje rimski bogovi zaštitnici kuće (lari), a u središtu je prikaz žrtvovanja

Hramovi Saturna i Vespazijana na rimskom forumu

(Foto: Mladen Tomorad, 2019.) Saturn je bio rimsko božanstvo obilja, poljodjelstva i pravila uređenoga života. Rimljani su mu posvetili posebne svečanosti koje su nazvane Saturnalije. Isprva su se slavile samo jedan dan (19. prosinca), a kasnije je proslava trajala od 17. do 23. prosinca svake godine. Tada je u rimskoj državi zavladalo veselje. Škole, radionice, uredi i sudnice bi se zatvarali. Rad i svako neprijateljstvo tih su dana zamijenile gozbe, zabave i međusobno darivanje. Robovi su nakratko postali slobodni. Čak su ih na glavni dan Saturnalija služili njihovi gospodari. Ovim su blagdanom Rimljani odavali počast legendarnom zlatnom dobu Saturnove vladavine kad nije bilo osobnog vlasništva ni robova. Saturnov hram podignut je vjerojatno početkom 5. st. pr. Kr. Vespazijanov hram podignut je u čast cara Vespazijana (69.-79.) koji je nakon smrti proglašen bogom. Prema svojemu životopiscu, car se neposredno pred smrt ovako našalio: Jao, čini mi se da postajem bog.

Isus Krist na križu

Pribijanje na križ bila je najnedostojnija rimska kazna i vodila je polaganoj i mučnoj smrti. Pribijanjem na križ su u Rimskoj Republici kažnjavani prije svega robovi, osobe koje nisu bili Rimljani i rimski građani koji su prebjegli neprijatelju. U Carstvu to je postala kazna za pripadnike nižih slojeva

Isus Krist i Marija

(Berlin: Bode muzej. Foto: Mladen Tomorad, 2011.) Svaki obraćenik na kršćanstvo postao bi punopravnim članom kršćanske općine tek nakon krštenja. Osnovni preduvjet bila je vjerska poduka i ćudoredni vjerski odgoj. Prikaz potječe iz Konstantinopola, a nastao je u prvoj polovici 6. st. krštenje. Ovaj stupanj sastojao se od molitava za duševno čišćenje i obreda istjerivanja zloduha. Njima se pristupnika trebalo osloboditi od zlih sila i izliječiti. U tjednima prije krštenja pristupnici su podvrgavani i češćim pokorničkim vježbama, molitvama i postom. Tek poslije svega ovoga došao bi na red obred i sam krštenja. Nakon njega, krštenici bi se priključili općini vjernika i po prvi put slavili službu Božju. Ovaj prikaz potječe iz Konstantinopola, a nastao je tijekom prve polovice 6. stoljeća

Jedan od prvih prikaza jaslica

Blagdan Isusova rođenja, Božić, nastao je od mnogobožačkih blagdana. Prvi dokaz o obilježavanju Božića u Rimu potječe iz 336. g. Ondje su ga slavili 25. prosinca, na dan rođenja Nepobjedivoga Sunca. Isti se dan smatrao i rođendanom boga svjetla Mitre. Time su htjela pokazati Kristova pobjeda nad drugim bogovima. Blagovanje Božića poklapalo se i sa starim rimskim blagdanom Saturnalijama u čast boga Saturna. Rimljani su na Novu godinu (1. siječnja) ukrašavali svoje kuće zelenilom i svjetlima te davali darove djeci i siromašnima. Tijekom 4. st. i istočne su crkve prihvatile božićni blagdan 25. prosinca