Migracije u prošlosti i sadašnjosti
Kako se širila naseljenost na Zemlji? (Science Insider, YouTube)
U ovom videozapisu pogledajte kako su ljudi počevši od Afrike naselili sve ostale kontinente.
Naseljavanje svijeta (Starigradsko-polje.net)
Područje Jadrana rano je postalo predmet interesa antičkih Grka o čemu svjedoče grčki mitovi i legende. U 4. st. pr. Krista kolonisti s grčkog otoka Parosa osnivaju današnji Stari Grad, a kako se svaki grčki grad sastoji od gradskog centra - asti i poljoprivrednog područja - hora koje je pod upravom grada, sljedeći korak u kolonizaciji je bila podjela zemljišta u Starogradskom polju. Zemlja se dijelila ždrijebom, pa je tako svaki kolonist imao pravo na jednako veliku parcelu jednako kvalitetne zemlje. Ta antička grčka podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana, a riječ je o najbolje sačuvanom antičkom grčkom katastru na Sredozemlju zbog čega je od 2008. godine Starogradsko polje uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Dvojezični natpis u Gradišću (Alexander Krischnig, Wikipedia)
Gradiščanski Hrvati (Stefpodgorski Stefpodgorski, You Tube)
Gradišćanski Hrvati skupni je naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim područjima Mađarske i Slovačke. Povijest Gradišćanskih Hrvata započela je pojavom osmanlijskih Turaka, koja je uzrokovala iseljavanje hrvatskog stanovništva s područja Like, Krbave, Korduna, Banovine, zapadne Bosne, Gorskog kotara i Slavonije. Do prvog vala iseljavanja dolazi 1530-ih godina, nakon što su Turci uništili gotovo sva naselja između Une i Velebita i od Kupe do Kapele. Već četrdesetih godina istog stoljeća dolazi do drugog vala iseljavanja stanovnika iz područja srednjovjekovne Slavonije, te pedesetih i šezdesetih godina 16. stoljeća do trećeg vala. Pravci iseljavanja bili su prema sjeveru, ali i preko mora u Italiju gdje i danas nalazimo potomke iseljenih Hrvata, odnosno moliške Hrvate. Kako ratovi s Osmanlijama nisu prestajali novopridošle hrvatske obitelji uspjeli su organizirati uvjete života u „novoj domovini“, tako da su već u drugom naraštaju prekinute veze sa starim krajem. Važno je napomenuti da su se u 16. stoljeću opisane migracije odvijale unutar iste države. Koje je bilo ime te države?
Hrvatska bratska zajednica (Franjo Bertović, Večernji.hr)
Hrvatska bratska zajednica (engl. Croatian Fraternal Union) najstarija je i najveća organizacija Hrvata u Sjevernoj Americi sa sjedištem u Pittsburghu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. Osnivači ove organizacije bili su Hrvati iz Allegheny Cityja u Pennsylvaniji koji su težili stvaranju organizacije za pomoć bolesnim radnicima i pomaganju drugima pokriti troškove pogreba. Interesantno, da kod utemeljenja Zajednice 1894. godine, nije se moglo pronaći 12 Hrvata s američkim državljanstvom, pa je od 12 potpisnika bilo 8 Hrvata i 4 Čeha i Slovaka, prijatelja koji su dobrovoljno pomogli da bi se osnovalo prvo Hrvatsko potporno društvo. Već 1900. godine HBZ imala je 8000, a 1912. Zajednica je brojila 12 000 članova.
Gastarbajteri (SZ Photo, Myheimat.de)
Gastarbajter (njemački: gastarbeiter, doslovno "gostujući radnik" ili "radnik gost") naziv je koji se originalno koristio za sezonske radnike koji su se 1960-ih i 1970-ih doseljavali u tadašnju Saveznu Republiku (Zapadnu) Njemačku iz drugih država, najčešće s juga Europe (uključujući bivšu Jugoslaviju) ili Tursku. Doseljavanje je organizirala zapadnonjemačka vlada u okviru posebnog programa (njemački: Gastarbeiterprogram) uslijed akutne nestašice radne snage izazvane kako demografskim gubitcima u Drugom svjetskom ratu, tako i naglim porastom ekonomske aktivnosti uslijed naglog ekonomskog razvoja 1950-ih. Za "gostujuće radnike" očekivalo se da će njihov boravak u Zapadnoj Njemačkoj biti privremen, ali su se mnogi od njih trajno naselili, odnosno sa sobom doveli porodice.
