Biološka struktura stanovništva
Udio starog stanovništva (65 i više godina)
Medijalna starost populacije u državama EU-a i Hrvatskoj u 2013. (Čipin I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Jedan od najčešćih pokazatelja starosti stanovništva je i medijalna starost, prema kojoj se stanovništvo Hrvatske ubraja među natprosječno stare populacije. Od promatranih 28 država članica EU-a, Hrvatska se nalazi na visokom 6. mjestu s medijalnom starošću od 42,4 godine. Ukoliko se dosadašnji nepovoljni demografski trendovi nastave, za očekivati je da će medijalna starost populacije u sljedećih 10-15 godina porasti do razine od 45 godina, a do sredine stoljeća na čak 50 godina. U takvim uvjetima, kada više od polovice stanovništva bude starije od 50 godina, bit će veliki izazov osigurati financiranje troškova javnih zdravstvenih politika bez značajnijih strukturnih reformi.
Udio stanovništva u dobi 65 i više godina po županijama 2011. godine (Čipin I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Županije s najstarijim stanovništvom u kojim je udio starog stanovništva (65 i više godina) veći od 20 %, su Ličko-senjska, Karlovačka i Šibensko-kninska županija. Ličko-senjska županija je od sviju u najnepovoljnijem položaju jer je više od polovine stanovništva starije od 45 godina. Najmanji udio stare populacije u ukupnoj imaju Međimurska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. Najstarija općina u Hrvatskoj je općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji s više od 60 % stanovništva starog 65 i više godina u ukupnoj populaciji, a najmlađa općina Viškovo u Primorsko-goranskoj s oko 10 % stanovnika u dobi 65 i više godina. U upravnim gradovima najviše stare populacije, relativno gledajući, živi u Skradinu (ima 27,4 %), a najmanje u Solinu (10,5 % stanovnika u dobi 65 i više godina).
Sastav stanovništva prema spolu
Udio žena u populaciji po državama svijeta 2018. godine (OurWorldInData.org)
Udio žena u ukupnoj svjetskoj populaciji je 2017. godine iznosio oko 49 %. Međutim, unatoč podjednakom omjeru muškaraca i žena u svjetskoj populaciji, postoje značajne razlike na razini država. Izdvojite države s najvećim udjelom žena u populaciji. Izdvojite države s najmanjim udjelom žena u populaciji. Razmislite o razlozima velikih razlika između udjela žena i muškaraca u navedenim državama.
Omjer muške i ženske novorođenčadi po državama svijeta 2017. godine (OurWorldInData.org)
Neravnoteža muške i ženske populacije može se pratiti već od samog rođenja. Statistički podatci ukazuju na to da se godišnje rađa više muške novorođenčadi, za što se koristi pojam diferencijalni natalitet. Na priloženoj karti vidimo kako je ovaj fenomen prisutan u svim državama svijeta. Izdvojite države koje imaju najveću razliku u omjeru muške i ženske novorođenčadi te razmislite o razlozima te znatno veće neravnoteže nego u ostalim državama.
Omjer broja muškaraca i žena kroz odabrane dobne skupine (od 15 do 100 godina) od 1950. do 2015. godine (OurWorldInData.org)
Na prethodnoj karti bio je prikazan omjer muškog i ženskog stanovništva pri rođenju, dok pomoću ovog dijagrama možemo pratiti kako se taj omjer mijenja kroz životni vijek čovjeka. Pomno promotrite dijagram i odgovorite na sljedeća pitanja. Kako se mijenja koeficijent maskuliniteta od najmlađih prema najstarijim dobnim skupinama? U kojim dobnim skupinama je najujednačeniji broj žena i muškaraca? Za koliko je postotnih bodova broj žena veći od broja muškaraca u najstarijoj prikazanoj dobnoj skupini? Koji su razlozi veće smrtnosti muškog stanovništva? Kako se kroz prikazano vremensko razdoblje mijenja koeficijent maskuliniteta u dobnim skupinama zrelog stanovništva?
Važnost dobno-spolne strukture stanovništva (TED-Ed, YouTube)
Statistički podaci o demografskoj strukturi stanovništva vrlo su važni za predviđanje budućnosti određene populacije. U ovom videozapisu objašnjeno je kako korištenje vizualnog alata nazvanog populacijska piramida pomaže demografima i kreatorima populacijskih politika da shvate trenutno stanje te na temelju njega predvide budućnost i poduzmu potrebne mjere.
Dobno-spolna struktura stanovništva država svijeta
Na poveznici se nalazi web stranica koja sadrži vizualni prikaz dobno-spolne strukture stanovništva gotovo svih država i regija svijeta. Pronađite primjer države za svaki od karakterističnih tipova dobnog sastava stanovništva. Pomoću snimke zaslona prikažite usporedno sva tri dijagrama te ih međusobno usporedite. Povežite dobno-spolnu strukturu stanovništva sa stupnjem razvoja država kojima pripadaju te odredite u kojoj fazi demografske tranzicije se nalaze. Za svaku od odabranih država pokušajte predvidjeti daljnja demografska kretanja te odredite populacijsku politiku koju bi država trebala provoditi.
Kako izraditi populacijsku piramidu u Excel-u (Kobe howard, YoutTube)
Želite li samostalno izraditi dijagram dobno spolne strukture stanovništva ? Sljedeći detaljne upute u ovom videozapisu izradite dijagram dobno-spolne strukture stanovništva Hrvatske. Podatke potrebne za izradu dijagrama pronaći će te ovdje. Koji tip dobnog sastava stanovništva ima Hrvatska?
