Obrazovna i gospodarska struktura stanovništva
Učionica u Nigeru (Absfreepic.com)
Učionica u Finskoj (Content.principia.edu)
Kretanje broja nepismenog stanovništva od 5 do 24 godine starosti u razdoblju od 1985. do 2018. godine (Unicef.org)
Zahvaljujući širenju obrazovnih mogućnosti broj nepismene djece i mladih u svijetu se smanjio s oko 180 milijuna 1985. godine na oko 120 milijuna 2018. godine. Međutim, i dalje postoje značajne regionalne i spolne razlike. Uočite razlike u pismenosti žena i muškaraca te pokušajte objasniti zašto je do njih došlo.
Broj i udio djece kojima nije dostupno primarno obrazovanje po regijama svijeta 2000. i 2018. godine (public.tableau.com)
Unatoč tome što se ulažu veliki napori u obrazovanje svjetskog stanovništva još uvijek velikom broju djece, točnije oko 59 milijuna 2018. godine, nije dostupno primarno obrazovanje. Od toga broja, otprilike jedna trećina djece bez primarnog obrazovanja živi u Zapadnoj i Srednjoj Africi, a trećina u Istočnoj i Južnoj Africi. U Zapadnoj i Srednjoj Africi gotovo svakom četvrtom djetetu nije dostupno primarno obrazovanje, a kao jedna od država s najlošijim mogućnostima za obrazovanje je Južni Sudan, gdje udio djece kojoj nije dostupno primarno obrazovanje iznosi oko 62 %.
Udio djece kojoj je dostupno niže sekundarno obrazovanje prema ekonomskom statusu domaćinstva, mjestu stanovanja i spolu u razdoblju od 2012. do 2018. godine (Unicef.org)
Niti unutar pojedinih regija, kao ni država, dostupnost nižeg sekundarnog obrazovanja nije za sve jednaka te postoje značajne razlike s obzirom na ekonomski status kućanstva, mjesto stanovanja (urbani ili ruralni prostor) te spol djeteta. Najveće razlike zabilježene su na temelju socioekonomskog statusa, pa je tako samo za 46 % djece iz najsiromašnijih obitelji dostupno niže sekundarno obrazovanje. Primjerice, u državama poput Gvineje Bisau adolescenti iz najbogatijih domaćinstava imaju više od 17 puta veću vjerojatnost da će pohađati školu od svojih najsiromašnijih vršnjaka. Također, postoji i značajan jaz u dostupnosti nižeg sekundarnog obrazovanja između ruralnih i urbanih područja. Objasnite zašto.
Udio stanovnika starijih od 19 godina samo sa završenom osnovnom školom ili bez osmogodišnje osnovne škole po općinama i gradovima u Hrvatskoj 2011. godine (Dejan Vinković, Iszd.hr)
Karta prikazuje udio stanovništva starijeg od 19 godina samo sa završenom osnovnom školom ili bez osmogodišnje osnovne škole po općinama i upravnim gradovima. U Hrvatskoj ukupno 27,4 % stanovnika starijih od 19 godina ima takav stupanj obrazovanja, međutim, oni nisu jednoliko raspoređen po Hrvatskoj. U kojim područjima Hrvatske je najveći udio stanovništva starije od 19 godina samo sa završenom osnovnom školom ili bez osmogodišnje osnovne škole?
Udio stanovnika starijih od 19 godina s visokim obrazovanjem po općinama i gradovima u Hrvatskoj 2011. godine (Dejan Vinković, Iszd.hr)
Karta prikazuje udio stanovnika starijih od 19 godina s visokim obrazovanjem, u što su uključeni svi stručni, sveučilišni i doktorski studiji. Ukupno u Hrvatskoj 17,6 % stanovništva starijeg od 19 godina ima taj stupanj obrazovanja, a zamjetan je veći udio visokoobrazovanih u urbanim sredinama. Tu se posebno ističe Grad Zagreb, u kojem je 30,8 % visokoobrazovanih, s užim centrom kao najobrazovanijom sredinom u Hrvatskoj. Najveći udio ima gradska četvrt Gornji grad-Medveščak s čak 52,9 % stanovnika starijih od 19 godina s visokim obrazovanjem.
Udio stanovnika starijih od 19 godina s doktoratom po općinama i gradovima u Hrvatskoj 2011. godine (Dejan Vinković, Iszd.hr)
Karta prikazuje udio stanovnika s doktoratima u populaciji starijoj od 19 godina. To je najobrazovaniji dio stanovništva i gotovo je u potpunosti koncentriran u veće gradske sredine, a čak 60 % tog stanovništva živi u Zagrebu. Razmislite zbog čega je ovaj najobrazovaniji dio stanovništva koncentriran na tom vrlo malom prostoru.
Kretanje udjela nezaposlenih (u odnosu na radno sposobne osobe) u odabranim državama Europe od 1997. do 2020. godine (Google prema podatcima Eurostat-a)
Usporedite kretanje udjela nezaposlenih u Hrvatskoj s ostalim odabranim državama Europe, sa Španjolskom, Austrijom, Slovenijom i Njemačkom. Razmislite zbog čega je došlo do naglog rasta udjela nezaposlenih nakon 2008. godine? Kada su odabrane države zabilježile maksimum nezaposlenosti?
Stopa nezaposlenosti određenih dobnih skupina po općinama i gradovima u Hrvatskoj za prosinac 2013. godine (Iszd.hr)
Upravo je pitanje mladih i nezaposlenosti jedna od važnijih tema u Hrvatskoj. Kroz niz karata koje prikazuju stopu nezaposlenosti po općinama i upravnim gradovima može se vidjeti kako se stopa nezaposlenosti mijenja s dobnim skupinama (od po pet godina). Uočava se velika nezaposlenost mladih, pa se tako stopa nezaposlenost dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama kreće i do 50 %. Na kartama se mogu izdvojiti tri grupe općina s različitom nezaposlenošću: jedna grupa ima nisku (tj. nižu) nezaposlenost mladih, druga grupa ima visoku (tj. višu) nezaposlenost mladih, ali u obje grupe nezaposlenost opada sa starošću, no ne i u trećoj grupi koja ima visoku nezaposlenost po svim dobnim skupinama. Pronađite i imenujte nekoliko općina i upravnih gradova koji su vam poznati te odredite u kojoj od navedenih grupa pripadaju.
