Kriteriji za određivanje gradskih naselja
Definicije grada u odabranim državama (OurWorldInData.org)
Trenutačno ne postoji univerzalna definicija grada pa se kriteriji za izdvajanje gradskih naselja znatno razlikuju među državama. U priloženoj tablici navedene su definicije grada u odabranim državama iz kojih vidimo da se definicije ne razlikuju samo po minimalnom broju stanovnika, već da se u pojedinim državama koriste i drugi kriteriji npr. gustoća naseljenosti, razvoj infrastrukture, strukturu zaposlenosti stanovništva itd. Pokušajte objasniti zašto je vrlo teško definirati jedinstvene kriterije za izdvajanje gradskih naselja u državama svijeta. Razmislite kako neujednačeni kriteriji utječu na pouzdanost te valjanost međusobne usporedbe statističkih podataka.
Minimalni broj stanovnika naselja za stjecanje statusa grada po državama svijeta (OurWorldInData.org)
Veličina naselja jest obilježje koje se najčešće uzima u obzir pri određivanju gradskih naselja. Minimalan broj stanovnika naselja za stjecanje statusa grada ovisi o obilježjima naseljenosti neke države, stupnju urbanizacije, ekonomskoj razvijenosti itd. U najvećem broju država kreće se između 2000 i 5000 stanovnika, no postoje i vrlo velike varijacije među državama. Tako su primjerice Švedska i Danska postavile ovaj prag na samo 200 stanovnika, dok je taj isti prag u Japanu 50 000 tj. 250 puta veći.
Odnos udjela urbanog stanovništva te stanovništva zaposlenog u primarnom sektoru po odabranim državama svijeta (OurWorldInData.org)
Proces urbanizacije usko je povezan s procesom deagrarizacije. Stanovništvo koje živi u gradovima prakticira gradski način života koji je između ostalog usmjeren na tržište, odnosno na razmjenu s drugim skupinama stanovništva, dok poljoprivredno stanovništvo, kao i drugo stanovništvo u primarnim djelatnostima koje radi za vlastite potrebe, ne živi gradskim načinom života jer je manje ovisno o tržištu i o razmjeni s drugim skupinama. Stoga u pravilu s povećanjem udjela stanovništva koji živi u gradovima dolazi do sve većeg napuštanja poljoprivredne djelatnosti te prelaska radnoaktivnog stanovništva u sekundarni ili tercijarni sektor, što vrlo jasno pokazuje priloženi dijagram.
Grad Gospić (gospic.hr)
Znate li koji je prema administrativnoj površini najveći upravni grad u Hrvatskoj? Ako ste na prvi mah pomislili da je to Zagreb, moglo bi vas iznenaditi podatak da to nije Zagreb, već Gospić koji se prostire na površini od čak 967 kilometara četvornih. U usporedbi s velikim Gospićem, Zagreb je „mjestašce“ od 641 km2, Osijek ima 169 km2, a Split nešto manje od 80 km2. Lički grad površinom je veći od Berlina, Barcelone, Pariza itd.
Teritorij Grada Gospića obuhvaća 1,7 % površine Hrvatske, a na tome je prostoru prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine živjelo samo 12 745 stanovnika ili 0,3 % ukupnoga stalnog stanovništva Hrvatske. Gustoća naseljenosti, prema istom popisu, iznosila je samo 13,2 stanovnika po četvornom kilometru što graniči sa subekumenskim obilježjima naseljenosti i znatno je ispod hrvatskog prosjeka koji je 2011. iznosio 75,7 stan./km².
Administrativno područje Grada Gospića sastoji se od 50 naselja. Veličinom se ističe administrativno sjedište grada – naselje Gospić, u kojem je prema popisu 2011. godine živjelo 6575 stanovnika (51,6 % svih stanovnika Grada Gospića).
Administrativne granice grada Gospića (Google Maps)
Na primjeru Gospića objasnite odnos administrativnog i formalnog grada.
Kretanje udjela ruralnog i urbanog stanovništva u Hrvatskoj (lijevo) te udio urbanog stanovništva u Hrvatskoj, Južnoj Europi i Europi ukupno (desno) od 1950. do 2050. godine (population.un.org)
Uz pomoć priloženog dijagrama objasnite kretanje odnosa urbanog i ruralnog stanovništva u Hrvatskoj od 1950. godine do danas.
Koje godine je broj urbanog stanovništva nadmašio broj ruralnog? Kako će se kretati odnos ruralnog i urbanog stanovništva u budućnosti?
Usporedite kretanje udjela urbanog stanovništva u Hrvatskoj s Južnom Europom te Europom u cjelini.
Urbana područja Hrvatske veća od 5000 stanovnika 2011. godine (Croruris.info)
Prema popisu stanovništva 2011. godine, u urbanim područjima Hrvatske s više od 5000 stanovnika živjelo je 2 144 260 stanovnika što čini 50,04 % cjelokupnog stanovništva Hrvatske, dok je preostalih 49,96 % stanovništva živjelo u ruralnim i mješovitim područjima Hrvatske. Uz pomoć priložene karte te atlasa Hrvatske imenujte urbana područja veća od 5000 stanovnika te objasnite njihov prostorni raspored na teritoriju Hrvatske.
Naselje Hum (Kosovije.com)
U mnogim izvorima navodi se da je Hum, mjestašce u središnjoj Istri u blizini Buzeta, sa svega tridesetak stanovnika najmanji grad na svijetu. Premda mu je titula najmanjeg u više navrata dodjeljivana od različitih institucija, te ima očuvane gradske institucije, Hum ipak nije grad u pravom smislu riječi te mu nije ispravno dodjeljivati navedenu titulu.
Grad Komiža (Tz-komiza.hr)
Prema posljednjem popisu stanovništva, najmanji grad u Hrvatskoj je Komiža na otoku Visu. U ovom malom otočkom gradiću na zapadnoj strani otoka Visa živi tek 1526 stanovnika. Za usporedbu, najveća općina u zemlji, Viškovo, ima gotovo 15 tisuća stanovnika. U prošlosti je Komiža bila ribarsko naselje, ali se u posljednje vrijeme Komižani vrlo uspješno bave turizmom.
Amfiteatar u Puli (Analogue, YouTube)
Pula je najstariji grad na istočnoj obali Jadranskog mora, a nastanjena je već prije 3000 godina. U doba Rimskog Carstva doživljava vrlo značajan razvoj. Najznamenitiji spomenik iz tog doba je amfiteatar, kojeg stanovnici Pule popularno zovu Arena. Smješten je na sjeveroistočnoj strani Pule, 200 metara udaljen od gradskih zidina, i predstavlja najmonumentalnije zdanje pulske povijesti. Arena je služila kao mjesto gladijatorskih borbi i mogla je primiti do 23 000 gledatelja. Danas predstavlja jedan od najsačuvanijih amfiteatara na svijetu te najveći očuvani spomenik rimskog graditeljstva u Hrvatskoj.
Dioklecijanova palača u Splitu (CRO91, YouTube)
Jedna od najznačajnijih antičkih građevina u Hrvatskoj je i Dioklecijanova palača, koju je oko 300. godine podigao rimski car Dioklecijan i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja (305. godine) do smrti (316. godine). Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine.
