Funkcionalna struktura naselja
Razlike između urbanog i ruralnog života (HarvardX, YouTube)
U ovom videozapisu pogledajte zanimljivu raspravu o tome je li bolje živjeti u urbanim ili ruralnim područjima, odnosno koje su prednosti i mane života u navedenim prostorima.
Zapruđe - novo stambeno naselje Zagreba 1980. godine (izvor: Vresk, 2002.)
„Kad su bile nove, blistale su na suncu poput srebra, a dodatnu im je ljepotu davala refleksija okoliša.” Tako je tzv. limenke, najveće obilježje novozagrebačkog naselja Zapruđe, opisao njihov arhitekt Bogdan Budimirov. Lim je odabrao jer je taj materijal najlakši za obradu, a jednostavne kockaste konstrukcije, koje su se slagale poput lego-kockica, omogućile su serijsku proizvodnju velikog broja stambenih jedinica u kratkom vremenu te uz vrlo nisku cijenu, što je bilo idealno rješenje za grad koji se ubrzano širi. Sistem je tako vrlo brzo postao najuspješniji proizvod montažne gradnje na domaćem tržištu pa su i danas zanimljive studentima arhitekture koji ih detaljnije proučavaju.
Back-to-back houses (Peter Barber Architects Ltd)
Položaj stambene gradnje u gradovima i u društvu općenito mijenja se u 19. stoljeću industrijalizacijom i razvojem tržišnog gospodarstva. Tvorničari podižu stambena naselja za svoje radnike i za iznajmljivanje, najčešće smještena uz tvornice. Primjerice u Engleskoj masovno su se gradile tzv. back-to-back houses, odnosno male, zbijene kućice u nizu koje su sa tri strane dijelile zid s okolnim kućama, dok je samo prednji zid kuće ima vrata i prozore. S obzirom da su građene kao najjeftinije moguće rješenje za osiromašenu radničku klasu, njihova kvaliteta bila je jako loša. Njihova konfiguracija nije omogućavala dovoljnu ventilaciju ni sanitarnu zaštitu, a toalet i vodu dijelilo je više kućanstava. Otprilike sredinom 19. stoljeća ovaj se oblik stanovanja smatrao nezadovoljavajućim i opasnim po zdravlje pa je u nadolazećim razdobljima većina srušena, dio je pretvoren u slumove, a dio je ostao sačuvan i pretvoren u turističke atrakcije.
Back-to-back houses (BhamUrbanNewsUK, YouTube)
Središnja poslovna zona u australijskom gradu Brisbane
Središnja poslovna zona u australijskom gradu Brisbane (Tobytoblerone, Wikipedia)
Ulica unutar središnje poslovne zone u australijskom gradu Brisbane (Ray White Media)
Osim funkcionalnog značenja, središnja poslovna zona se od ostatka grada ističe i po fizionomskim obilježjima, što jako dobro možemo vidjeti na primjeru australskog grada Brisbane. Najznačajnije fizionomske karakteristike CBD-a su: prevlast visokih zgrada, gradnja suvremenim građevnim materijalima (beton, čelik, staklo), prizemlja zgrada imaju duge izloge, trgovina na malo obavlja se na više etaža, ima mnogo reklama, gradnja pješačkih prolaza je sve češća, vrlo velika je koncentracija kioska za novine i cvijeće, raznih automata itd.
Grad s najvećom središnjom poslovnom zonom (Massimo Catarinella, Wikipedia)
Na slici je prikazana najveća središnja poslovna zona. Možete li prepoznati u kojem se gradu ona nalazi? Istražite kako se ona naziva te postoji li u navedenom gradu još neka značajna poslovna zona.
