Morfološka struktura naselja
Pravilna mreža ulica u američkim gradovima (City Beautiful, YouTube)
Pogledom na plan velikog dijela američkih gradova vjerojatno ćemo prvo primijetiti pravilnu mrežu ulica. U ovom videozapisu saznajte odgovor na pitanje zašto većina američkih gradova ima pravilnu mrežu ulica te koje su njene prednosti.
Razvoj Pariza kroz dvije tisuće godine (Dassault Systemes, YouTube)
Pariz je danas glavni i najveći grad Francuske te najnaseljenije metropolitansko područje u Europi unutar kojeg živi nešto više od 11 milijuna stanovnika. Također, Pariz je danas i jedno od vodećih svjetskih poslovnih i kulturnih središta, s utjecajima na politiku, obrazovanje, zabavu, masovne medije, modu, znanost i umjetnost, a sa svojim brojnim znamenitostima, jedno od najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta koje godišnje posjeti 45 milijuna turista. Ova zanimljiva videoanimacija prikazuje evoluciju Pariza od malog rimsko-galskog naselja na obali rijeke Seine, do globalnog grada kakav je danas. Uočite u kojem razdoblju je izgrađena radijalna mreža ulica u Parizu.
Satelitski snimak Zadra (Google Earth)
U vrijeme osnutka rimske kolonije u Zadru urbanizam doseže visok stupanj. Ako pogledamo samo zračni snimak Zadra uočit ćemo sačuvanu antičku osnovnu strukturu do današnjeg doba. Grad je nastao na prostoru poluotoka i podignut je prema osnovnim principima rimskog urbanizma. Zahvaljujući ravnom terenu, omogućena je ortogonalna podjela prostora. Takav smještaj omogućava gradu uspješniju obranu jer se samo jedna kopnena strana može dobro fortificirati, a da grad nije izoliran kao otok. Bilo koji antički grad od većeg značenja podiže gradske zidine. Na jugoistočnom dijelu grada otkriven je dio ranocarskog bedema s više gradskih ulaza. Na toj liniji zidina nalazila su se glavna gradska vrata s oktogonalnim kulama. Na tom mjestu prvotna je vrata zamijenio monumentalni slavoluk. Od tih gradskih vrata pružao se glavni dekuman (decumanus maximus) čiji je pravac zadržan u današnjoj Širokoj ulici (Kalelargi).
Rimski forum u Zadru
Rimski forum u Zadru najveći je rimski forum na istočnoj strani Jadranskog mora. Bio je glavni trg na kojem se odvijao javni život grada, a njegova gradnja je započela u 1. stoljeću prije Krista. Utemeljio ga je prvi rimski car August o čemu svjedoče dva natpisa u kamenu iz 3. stoljeća kada je gradnja foruma završena. Forum je dimenzija 90 x 45 metara. Bio je zatvoren trijemovima s galerijama na katu. Pod trijemom su se nalazile trgovine i zanatske radnje. Danas su sačuvane samo stube, pločnik te dva monumentalna stupa od kojih je jedan na izvornom mjestu. Stup je u srednjem vijeku služio kao stup srama na što upućuju lanci koji su pribijeni na njega. Na mjestu nekadašnjeg kapitola pronađeni su ostaci ležišta oltara na kojem su se uz obrede prinosile žrtve. To mjesto i danas predstavlja ishodište planimetrije grada Zadra. Kasnije, na temeljima foruma, izgrađena je crkva sv. Donata te Nadbiskupska palača.
Kamenita vrata u Zagrebu (Suradnik13, Wikipedia)
Kamenita vrata nalaze se na istočnoj strani negdašnje gradske fortifikacije Gradeca. Bila su jedan od četiri ulaza u grad. Sva su ostala gradska vrata srušena u XIX. stoljeću. Sama vrata su četverokutna zgrada oblikovana poput kule, s kolnim prolazom u prizemlju. Služila su kao glavni ulaz u grad, a za vrijeme kuge 1647. godine bila su jedina otvorena gradska vrata. Po prvi se put spominju 1357. godine kao „velika kamena vrata“, dok njihov raniji izgled i oblik nije poznat, no znamo da su sagrađena 1266. godine, kao i ostatak fortifikacije. Četiri su puta stradavala u požarima od kojih je najpoznatiji onaj iz 1731. godine, jer je uza nj vezana i unikatnost Kamenitih vrata – ona su ne samo ulaz u grad, već i svetište. U požaru koji je teško oštetio velik dio Kaptola i gotovo uništio Gradec, sasvim je izgorio i stan na katu iznad prolaza. U spaljenom su stanu pronašli sačuvanu sliku Bogorodice, koja, čudom, nije izgorjela, što se ne bi moglo reći i za okvir, zahvaljujući čijem je izgaranju slika malčice nagorjela po rubovima ali je izuzev toga bila neoštećena. Slika je tada prebačena na njezino današnje mjesto, u kapelu Majke Božje od Kamenitih vrata.
Palmanova – savršen grad (Punkufer.dnevnik.hr)
Na manje od tri sata vožnje od Zagreba nalazi se Palmanova, utvrđeni grad čiju je posebnost prepoznao i zaštitio UNESCO. Ovaj idealni renesansni grad doslovno je zvijezda arhitekture, što se najbolje vidi iz zraka. Pogled iz zraka prikazuje gotovo nestvarno pravilan tlocrt grada s devet krakova koje spajaju pravilne stranice zidina u obliku zvijezde. Razlog za takav raspored zidina bila je lakša obrana grada u slučaju napada. Oko zidina je iskopan kanal, a unutar grada nalazi se pravilna mreža jednako širokih ulica, bez obzira na položaj ili namjenu. Svaki dio grada imao je svoju funkciju i bio je pomno promišljen, uključujući i monumentalne ulaze. Palmanova i danas zbunjuje posjetitelje koji se nerijetko gube u gradu kao u kakvom labirintu jer je mreža ulica i trgova potpuno drukčija od one na koju smo naviknuli, pa nerijetko kruže i nekoliko puta prije nego što nađu izlaz.
Napuštanje pravilne mreže u suvremenoj izgradnji američkih gradova (City Beautiful, YouTube)
Jedna od glavnih karakteristika američkih gradova je pravilna mreža ulica, koja je nastala kao rezultat planske gradnje kroz stoljeća. Međutim, od sredine 20. stoljeća u američkim gradovima javlja se novi oblik ulica koji postaje sve popularniji i postaje jedno od glavnih obilježja urbanog širenja. Zašto su američki urbanisti promijenili način na koji dizajniraju ulice pogledajte u ovom videozapisu.
Razvoj Dubaija od 1960. do 2021. godine (Knight Frank Middle East, YouTube)
U prošlosti su stanovnici pustinjskog mjesta Dubai, kao i u ostatku ovog dijela svijeta, živjeli od ribolova i lova na školjkaše. Situacija se drastično promijenila pronalaskom nafte što je dalo mogućnosti Dubaiju kao i ostalim emiratima da brzo napreduju. Znajući da rezerve nafte neće trajati vječno Rashid bin Saeed Al Maktoum, emir šeik Dubaija (1958. – 1990.), imao je ideju kako Dubai učiniti bogatim i poslije nestanka naftnih rezervi, stoga je započeo s detaljnim planovima za razvoj najveće i najluksuznije turističke destinacije. Od tad u Dubaiju gotovo svakodnevno niču nevjerojatna arhitektonska djela, luksuzni hoteli, poslovni kompleksi i najmodernija infrastrukturna rješenja, a danas, Dubai se može pohvaliti time što se ne financira većinski iz nafte (samo 4 % BDP-a), već iz biznisa i turizma. U ovoj videoanimaciji pogledajte nevjerojatnu transformaciju Dubaija od 1960. do 2021. godine.
