Resursi i sirovine
Zastava Europske zajednice za ugljen i čelik (Povijest.hr)
Europska zajednica za ugljen i čelik (engl. European Coal and Steel Community, akronim ECSC), osnovana je u travnju 1951. godine kada je u Parizu potpisan ugovor između šest država: (Zapadne) Njemačke, Italije, Francuske, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Pariški sporazum stupio je na snagu 1952., čime je postavljen temelj europskog ujedinjenja kao prvoga koraka realizacije Schumanova plana iz 1950. godine o ujedinjenju Europe u proizvodnji ugljena i čelika. Ugovor o Zajednici predvidio je zajedničko tržište za ugljen i čelik kao i za sve sirovine koje ulaze u proizvodnju čelika. Zajedničko tržište ostvaruje se ukidanjem carinskih barijera i kvantitativnih ograničenja, uravnoteženjem proizvodnje i prometa te ukidanjem svih restriktivnih postupaka, propisivanjem pravila konkurencije i zajedničkom politikom investiranja, racionalizacije i specijalizacije potrošnje.
Proizvodnja čelika (Povijest.hr)
Tijekom posljednjih 10 godina, uz manje oscilacije, ukupna globalna proizvodnja čelika generalno bilježi porast, što je najvećim dijelom rezultat porasta proizvodnje čelika u Kini te nekolicini drugih država u razvoju u Aziji (npr. Indija, Republika Koreja). Između 2004. i 2014. godine Kina je povećala godišnju proizvodnju čelika gotovo tri puta na oko 823 milijuna tona. U tom opsegu proizvodnja čelika u Kini bila je pet puta veća od cijele Europe, gotovo sedam puta veća od Sjeverne Amerike i devet puta veća od SAD-a. U 2014. godini zbog smanjenja posla u građevinskom sektoru, niska domaća potražnja za čelikom zaustavila je rast kineske proizvodnje. Kao rezultat toga, cijene čelika i željezne rude znatno su pale u svijetu i nastavile padati do 2015. godine. U 2016. godini kreće lagani oporavak te ponovno počinje rasti proizvodnja čelika koja doseže rekordne razine, pa je tako 2018. godine Kina proizvela 928 milijuna tona čelika, što je činilo 51 % ukupne svjetske proizvodnje.
Proizvodnja zlata po državama svijeta 2019. godine
Zlato je oduvijek imalo važno mjesto u osobnim financijama bogatih ljudi, ali i u monetarnim sustavima velikog broja država. Zbog toga je u svijetu trenutno aktivno na tisuće rudnika zlata koji svake godine rudare ogromne količine spomenutog plemenitog metala. Kao i na mnogim drugim poljima, Kina dokazuje status globalne velesile i kada je u pitanju zlato. Tijekom 2019. godine iz kineskih rudnika je iskopano 383,2 tone zlata, a slijede Ruska Federacija i Australija.
Eksploatacija dijamanata (Science Channel, YouTube)
Dijamant je najtvrđi poznat mineral koji milijunima godina nastaje duboko u Zemljinoj kori. Zašto je njegova cijena toliko visoka? Dijamant nije skup samo jer je rijedak i ima lijep sjaj, nego i zato što nastaje duboko u litosferi i za kopanje je potrebno mnogo strojeva i ljudi (kao zanimljivost: kopanjem 1 t rude dobiva se dijamant veličine 1 ct), a od svih iskopanih dijamanata postoji mali postotak onih koji su pogodni za daljnje brušenje i koji se mogu koristiti u zlatarstvu. U ovom videozapisu pogledajte kako izgleda eksploatacija dijamanata.
Eksploatacija litija (Bloomberg QuickTake Originals, YouTube)
Važan izum u tehnološkom razvoju svijeta bila je litij-ionska baterija bez koje danas ne možemo zamisliti normalan život. S primjenom litija u proizvodnji baterija i akumulatora za vozila na električni pogon znatno je porasla njegova potražnja pa danas mnoge kompanije istražuju isplative načine eksploatacije litija. Naime litij je relativno rijedak metal (Zemljina kora sadrži oko 0,006 % litija), pa je zbog malene koncentracije i velike raspršenosti njegova proizvodnja vrlo teška. Najveća ležišta rude litija su u Čileu, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u, a kako izgleda jedan pogon za eksploataciju litija pogledajte u ovom videozapisu.
