Energetski potencijali Hrvatske
Potrošnja primarne energije u Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine
Struktura uvoza energije u Hrvatsku od 1988. do 2018. godine (eihp.hr)
Analizirajte dijagram koji prikazuje strukturu uvoza primarne energije u Hrvatsku od 1988. do 2018. godine. Kako se kretala količina uvezene energije u navedenom razdoblju? Razmislite o razlozima pada i rasta uvoza energije u određenim razdobljima. Koji oblik energije najviše uvozimo, a koji najmanje? Koji oblik energije je zabilježio najveći porast udjela u strukturi uvoza od 1988. do 2018. godine?
Struktura izvoza energije iz Hrvatske od 1988. do 2018. godine (eihp.hr)
Analizirajte dijagram koji prikazuje strukturu izvoza primarne energije iz Hrvatske od 1988. do 2018. godine. Izvozimo li više energije 2018. nego 1988. godine? Koji oblik energije najviše izvozimo 2018. godine? Koje oblike primarne energije Hrvatska ne izvozi posljednjih godina ili ih izvozi u neznatnim količinama? Koji oblik energije je zabilježio najveći rast udjela u strukturi izvoza u promatranom razdoblju?
Ukupna potrošnja električne energije po stanovniku u državama Europske unije 2018. godine (eihp.hr)
Ukupna potrošnja električne energije po stanovniku u Hrvatskoj manja je za 28,6 posto u odnosu na odgovarajuću prosječnu potrošnju u Europskoj uniji (EU 28). Koje države imaju manju ukupnu potrošnju od Hrvatske? Koje države prednjače po ukupnoj potrošnji električne energije u Europskoj uniji?
Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji 2016. godine i cilj 2020. godine po državama Europske unije
Suočena s velikom nestabilnošću cijena energije na svjetskom tržištu i obavezama preuzetim potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji te Kyotskog protokola, Republika Hrvatska je usvojila Strategiju energetskog razvoja do 2020. godine. Unutar Strategije Hrvatska se, između ostalog, obvezala do 2020. godine povećati udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji na 20 % te s druge strane smanjiti emisiju stakleničkih plinova i ukupnu potrošnju energije za 20 % u odnosu na 1990. godinu. Ciljani udio obnovljivih izvora energije od 20 % u konačnoj bruto potrošnji energije temelji se na udjelu od 12,6 % u 2005. godini. Već na kraju 2016. godine taj udio je porastao na 28,3 %, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. Unutar Strategije postavljeni su i ciljevi za pojedine energetske sektore. U sektoru električne energije udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji trebao bi do 2020. godine dosegnuti 39,0 %, u sektoru grijanja i hlađenja 19,6 % te unutar prometnog sektora 10 %. Prema podatcima Eurostata, ciljevi u sektoru električne energije (46,7 %) te grijanja i hlađenja (37,6 %) su već 2016. godine znatno premašeni, dok je u prometnom sektoru (1,3 %) nerealno očekivati ispunjenje ciljeva do 2020. godine.
Dinamika izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj od 2005. do 2017. godine
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u pogon 2005. godine (VE Ravne1 na otoku Pagu). U idućih nekoliko godina izgradnja vjetroelektrana tekla je usporeno, pa su do kraja 2009. godine izgrađene i puštene u pogon još samo dvije vjetroelektrane, od ukupno 26,8 MW instalirane snage. U narednim godinama ostvaren je značajniji napredak te je u razdoblju od 2010. do 2017. godine u redovni pogon godišnje ulazilo prosječno 62,6MW novih instaliranih kapaciteta. Ubrzan razvoj najvećim je dijelom rezultat brojnih poticajnih mjera za izgradnju vjetroelektrana koje su pozitivno utjecale na interes investitora. Do kraja 2017. godine u redoviti pogon pušteno je 19 vjetroelektrana, ukupne instalirane snage 527,3MW. U probnom pogonu bila je vjetroelektrana VE Lukovac, koja će puštanjem u redoviti pogon biti najveća vjetroelektrana (48,8MW) u elektroenergetskoj mreži Hrvatske.
Instalirani kapaciteti vjetroelektrana i udio energije vjetra u proizvodnji električne energije u državama članicama Europske unije i kandidatima za članstvo u 2016. godini
U razvoju iskorištavanja energije vjetra Hrvatska bi trebala slijediti primjer Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Finske ili Belgije koje godišnje uspješno implementiraju više od 400 MW novih kapaciteta vjetroelektrana. Tijekom 2017. godine na cijelom je teritoriju Europske unije bilo instalirano 15600 MW novih vjetroelektrana, čime je energija vjetra postala najbrže rastući i drugi po veličini izvor električne energije u Europi.
Raspoloživa sirova nafta u Hrvatskoj od 1988. do 2018. godine (eihp.hr)
Analizirajte dijagram koji prikazuje proizvodnju, uvoz, izvoz, saldo skladišta te ukupnu potrošnju sirove nafte u Republici Hrvatskoj te odgovorite na pitanje je li hrvatska energetski neovisna i samodostatna kada je u pitanju sirova nafta.
Ovisnost država Europske uvije o uvozu nafte 2017. godine (ec.europa.eu)
Na temelju priloženog dijagrama usporedite energetsku ovisnost o uvozu nafte Hrvatske s ostalim državama Europske unije.
Eurostat baza podataka - energija
Uz pomoć atlasnog informacijskog sustava kojem možete pristupiti putem ovog linka saznajte iz kojih država Hrvatska uvozi najveće količine sirove nafte.
