Industrijalizacija, deindustrijalizacija i reindustrijalizacija – pojam i primjeri
Industrijska revolucija (Simple History, YouTube)
U ovom videozapisu saznajte više o procesu industrijske revolucije, o njezinim uzrocima te posljedicama koje su zauvijek promijenile svijet i život u njemu.
Prva industrijska revolucija (Endless Info, YouTube)
U ovim videozapisima saznajte više o izumima koji su osnova prve i druge industrijske revolucije.
Prva industrijska revolucija (Endless Info, YouTube)
Druga industrijska revolucija (Endless Info, YouTube)
Replika prve lokomotive (Locoyard.com)
Fotografija prikazuje repliku prve parne lokomotive zvane Rocket, Georga Stevensona, koja je 1814. godine kada je predstavljena "jurila" do 16 milja na sat. Ubrzo nakon njezina izuma, intenzivno su građene prve željezničke pruge pa željeznica postaje jedan od glavnih čimbenika razvoja industrije te nezamjenjivo sredstvo transporta po cijelom svijetu.
Masovna proizvodnja (Reading Through History)
Fordizam je način proizvodnje nazvan po američkom industrijalcu Henry Fordu, pioniru proizvodnje automobila, koji je prvi uveo masovnu proizvodnju automobila na tekućoj vrpci primjenjujući standardizaciju i podjelu rada. Ovim načinom proizvodnje povećan je obujam proizvodnje uz istodobno povećanje kvalitete proizvoda, smanjivanje troškova te snižavanje cijene proizvoda.
Proizvodnja „just in time“ (Alex Berman, YouTube)
„Just in time“ je japanska filozofija upravljanja koja se primjenjuje u praksi od ranih sedamdesetih godina u mnogim japanskim proizvodnim organizacijama. Prvo je razvijena i usavršena unutar Toyotinih proizvodnih pogona kao sredstvo ispunjavanja zahtjeva potrošača s minimalnim kašnjenjima. „Just in time“ tehnika pokušava osigurati da nema nulte zalihe, a roba se proizvodi ili naručuje samo kada je to potrebno. U stvarnoj praksi nula zaliha možda nije moguća, ali „just in time“ navodi smjer u kojem bi trebalo krenuti. „Just in time“ je strategija koja se provodi radi poboljšanja povrata ulaganja smanjenjem inventara u procesu i pripadajućim troškovima. Kada se ispravno implementira, „just in time“ može dovesti do dramatičnih poboljšanja u povratu ulaganja organizacije, kvalitete i učinkovitosti. Glavni nedostatak „just in time“ sustava jest da se razina redoslijeda određuje povijesnom potražnjom. Ako potražnja raste iznad povijesnog prosječnog vremena trajanja planiranja, tvrtka može iscrpiti inventar i uzrokovati probleme s korisničkom službom. Više o „just in time“ sustavu saznajte u ovom videozapisu.
Deindustrijalizacija
Deindustrijalizacija (po fazama) na području Europe, od 1965. do 1995. godine
Krajem 1960-ih godina u većini europskih država završava tzv. „zlatno doba“ industrije te započinje intenzivan proces deindustrijalizacije. Uz pomoć priložene karte opišite kako se proces širio te koji su prostori najviše zahvaćeni deindustrijalizacijom. Obratite pozornost i na to gdje nastaju novi tehnopolisi i prostori usmjereni za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda.
Primjer propalog industrijskog područja unutar grada San Francisca
Kao posljedica procesa deindustrijalizacije, tj. smanjenja industrijske proizvodnje i zatvaranja tvornica, javljaju se Brownfield područja, koja se definiraju kao napuštene nekretnine ili nekretnine koje su se prestale koristiti u svojoj izvornoj namjeni (građevinski objekti i pripadajuće zemljište, uključujući infrastrukturu, neovisno o prethodnoj namjeni) te su slobodna za prenamjenu i ponovnu upotrebu. Osim deindustrijalizacije, nastanak Brownfield područja može biti uzrokovan i ratnim razaranjima, promjenom državnog ustroja, globalnom gospodarskom krizom itd.
