Gospodarenje otpadom
Kako plastične vrećice utječu na okoliš (Our Changing Climate, YouTube)
Plastične vrećice pojavile su se 60-ih godina prošlog stoljeća. Njihova praktičnost zbog male težine, kao i ekonomičnost i vrlo niska cijena proizvodnje postupno su povećale njihovu proizvodnju i upotrebu. Pokazale su se pouzdanima i praktičnim za nošenje kupljenih namirnica, odjeće i drugih stvari u svakodnevnoj kupnji. Ubrzo se plastična vrećica našla u svakoj trgovini i gotovo u svakom kućanstvu, postavši nezaobilazan dio svakodnevice bez kojega je bilo gotovo nemoguće zamisliti moderno potrošačko društvo. Plastična vrećica postala je jedan od najmasovnijih i najčešće upotrebljavanih proizvoda u današnjoj civilizaciji. Plastične vrećice izrađuju se od polietilena, termoplastike koja se dobiva preradom nafte. U svijetu se godišnje potroši čak 120 milijuna barela ili 19 milijardi litara nafte za proizvodnju plastičnih vrećica. Procjenjuje se da je svjetska godišnja potrošnja između 500 milijardi i bilijun plastičnih vrećica, odnosno oko milijun vrećica po minuti. Prosječan korisnik troši oko 1000 plastičnih vrećica godišnje.
Učestalost upotrebe plastičnih vrećica pri kupovini u Hrvatskoj
U travnju 2013. godine u Hrvatskoj je provedena anketa o učestalosti upotrebe plastičnih vrećica pri kupovini. Rezultati su pokazali da se najvećim dijelom upotrebljavaju plastične vrećice, odnosno 30 % ispitanika upotrebljava plastične vrećice pri svakoj kupovini, 49 % ponekad, a 7 % ispitanika nosi svoju vrećicu kako bi izbjegao kupnju nove, dok njih 14 % upotrebljava platnene vrećice. U Hrvatskoj se oko 250 tisuća plastičnih vrećica dnevno podijeli samo u velikim trgovačkim centrima. Primjerice, jedan veći hipermarket dnevno posjeti oko 8000 kupaca, a ako svatko od njih uzme samo jednu vrećicu, to je 240 000 vrećica mjesečno sa samo jednog prodajnog mjesta. Prema procjenama iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske svake godine između 10 i 15 tisuća tona plastičnih vrećica završi u otpadu. Kad bi svaka osoba, tj. kupac upotrebljavao platnenu vrećicu, tjedno bi se uštedjelo šest plastičnih vrećica ili 24 mjesečno, odnosno 288 godišnje. U prosječnom ljudskom vijeku to je 22 176 plastičnih vrećica. Na primjer, kada bi svaki peti stanovnik Hrvatske prestao upotrebljavati plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla dvjesto milijardi vrećica manje.
Zagađenje okoliša plastičnim vrećicama (www.onegreenplanet.org)
Plastične vrećice danas su dostupne, besplatne su ili se prodaju po vrlo povoljnim cijenama, pa ih korisnici olako bacaju u komunalni otpad, često nesvjesni štete koju čine. Osnovni problem s plastičnim vrećicama je odnos njihovih korisnika. Jedna vrećica prosječno se upotrebljava 12 minuta, a nakon što se baci, razgrađuje se u prirodi sljedećih 20 – 1000 godina, ovisno o izloženosti Sunčevoj svjetlosti. Prema procjenama reciklira se oko 5 % plastičnih vrećica, dok njih oko 95 % završi na odlagalištima otpada, te nošene vjetrom, uslijed kiša i oluja, završavaju u moru, potocima i rijekama. Zbog male težine vjetar ih vrlo lako raznosi pa su prizori plastičnih vrećica koje vise po drveću lako uočljivi.
Izračunaj svoj ekološki otisak
Najčešće radimo stvari iz navike, bez mnogo razmišljanja kako to utječe na prirodu, okoliš i društvo u cjelini. Na slijedećem linku, odgovarajući na nekoliko pitanja o svom životu i navikama, možete izračunati svoj ekološki otisak, tj. saznati na koji način vi kao pojedinci svojim svakodnevnim djelovanjem utječete na okoliš.
Recikliranje stakla (DLDGTW)
Kroz ovaj videozapis saznajte što se događa sa staklom koje bacimo u odgovarajući spremnik za recikliranje.
Recikliranje aluminija (DCODE by Discovery)
Aluminij se proizvodi iz njegove rude – boksita. Ta proizvodnja je vrlo zahtjevna, no pogodna je za recikliranje. Reciklaža aluminija omogućuje uštedu energije i do 95 %, tj. za izradu jedne limenke iz sirovine utroši se toliko energije koliko bi se moglo utrošiti za recikliranje 20 limenki. Za razliku od papira i plastike, aluminijske limenke mogu biti reciklirane bez gubitka svojih svojstava tako da se reciklirani aluminij ne razlikuje od novoproizvedenog. Recikliranje aluminija je tako efikasno da se u roku manjem od 60 dana može skupiti stara ambalaža, rastopiti, napraviti nova koja je već na policama.
Podloge od recikliranih gumenih proizvoda (Zadarskilist.hr)
U Hrvatskoj su sve češći primjeri postavljanja šarenih antistres podloga napravljenih od reciklirane gume, kao što je ovaj primjer igrališta u Zadru. Osim što znatno pridonosi očuvanju okoliša, proizvodnja i postavljanje ovih podloga povećava sigurnost djece od padova i ozljeda. Podloge su napravljene od iznošene sportske obuće, najmanje 82 posto, i recikliranih gumenih proizvoda, a svaki četvorni metar sadrži gumu od 22 para sportskih cipela.
Pulski sustav zelenog prijevoza – Bičikleta (Pula.hr)
Razvoj alternativnog gradskog javnog prijevoza za građane i turiste, pulski sustav zelenog prijevoza Bičikleta, započeo je još 2015. godine, postavljanjem stanica s električnim biciklima na dvije lokacije u centru grada (Giardini i gradska tržnica), što je realizirano u okviru EU projekta Movesmart. U narednim godinama, sustav je nadograđen postavljanjem stanica na još nekoliko lokacija u gradu, a da se Grad Pula brine za okoliš dokazuje i nabava 20 novih autobusa pogonjenih na prirodni plin 2018. godine. Sustav zelenog prijevoza Bičikleta ima niz prednosti, među kojima su brz i jednostavan dolazak u sve dijelove grada, kombinacija prijevoznih sredstava do određenog mjesta, lakše i jeftinije prometovanje, potpuno neovisno o dostupnosti parkirnih mjesta i voznom redu javnog prijevoza, laka dostupnost, dodatna usluga za građane i turiste, doprinos zdravijem načinu života, manje zagađenja, kao i stvaranje ugleda modernog, „zelenog“ grada.
