Migracija stanovništva Hrvatske
Gradišćanski Hrvati (Stefpodgorski Stefpodgorski, You Tube)
Moliški Hrvati
Gradišćanski Hrvati je skupni naziv za pet malenih hrvatskih etničkih skupina nastanjenih na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke. Povijest gradišćanskih Hrvata započela je pojavom osmanlijskih Turaka, koja je uzrokovala iseljavanje hrvatskog stanovništva s područja Like, Krbave, Korduna, Banovine, zapadne Bosne, Gorskog kotara i Slavonije. Do prvog vala iseljenja dolazi 1530-ih godina, nakon što su Turci uništili gotovo sva naselja između Une i Velebita i od Kupe do Kapele. Već četrdesetih godina istog stoljeća dolazi do drugog vala iseljavanja stanovnika iz područja srednjovjekovne Slavonije, te pedesetih i šezdesetih godina 16. stoljeća do trećeg vala. Pravci iseljavanja išli su prema sjeveru, ali i preko mora u Italiju gdje i danas nalazimo potomke iseljenih Hrvata, odnosno moliške Hrvate. Kako ratovi s Osmanlijama nisu prestajali novopridošle hrvatske obitelji uspjele su organizirati uvjete života u novoj domovini, tako da su već u drugom naraštaju prekinute veze sa starim krajem.
Iseljavanje u Ameriku od 1880. do 1914. godine (Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke)
A. Iako su veliki brodari uglavnom osnovali svoje prekomorske linije ponajprije radi pogodnosti koje je država davala prijevoznicima pošte, vrlo su brzo shvatili da je prijevoz iseljenika mnogo unosniji posao i da su iseljenici najpogodniji teret. Stoga su, nakon jenjavanja emigracije Anglosaksonaca, Iraca i Skandinavaca, u potrazi za novim tržištem prijevoznici poticali iseljavanje iz Srednje Europe.
B. Prva je velika iseljenička luka Liverpool, iz kojega su iselili milijuni Engleza, Iraca i Skandinavaca. Jedan od prvih velikih prijevoznika Cunard Line već krajem 1830-ih započinje prekomorski prijevoz pošte i putnika. Nerijetko čak i hrvatski iseljenici odlaze preko Liverpoola. I Cunard dolazi u Rijeku – tijekom osamdesetih ovdje pristaju njegovi trgovački brodovi, a krajem 1903. godine za New York polaze prvi iseljenički parobrodi.
C. Mnogi Hrvati odlaze u Ameriku preko Southamptona na jugu Engleske, luke na obali La Mancha. Kada brodovi postaju preveliki za pristanak u Liverpool počinje im matična luka biti Southampton. Ovdje se na Titanic ukrcalo tridesetak Hrvata. Nisu preživjeli. Mnogi odlaze i preko Le Havrea, Genove, Antwerpena, Rotterdama, Bremerhavena i Hamburga.
Iseljavanje u Ameriku od 1880. do 1914. godine (Ervin Dubrović, Muzej grada Rijeke)
A. Ukrcaj u riječkoj luci pruža isti prizor koji pružaju iseljenici u drugim lukama – mnoštvo nacija i jezika, u ovom slučaju najviše Mađari, Slovaci, Nijemci, Rumunji, Rusini. Velik broj ih dolazi sa sjevera, a dobar dio riječkih iseljenika dolazi iz Južne Ugarske (Vojvodine) u kojoj Adria ima najviše poslovnica za prodaju karata – u Novom Sadu, Pančevu i Bogojevu. Među njima je vrlo malo Hrvata, a još manje Primoraca.
B. Brod Slavonija u Riječkoj luci uoči polaska za New York. Razglednica s pozdravima na hrvatskome i slovenskom jeziku, datirana je 7. veljače 1907. godine. Dojmljivo je s koliko zanimanja svi iseljenici natisnuti na palubi poziraju fotografu. Uoči isplovljavanja i prije ulaska u luku uvijek bi se svi skupili na palubi.
C. Dolazak broda u New York. S velikog su prekooceanskog broda koji pristaje na Manhattanu iseljenici prekrcani u manje brodove koji mogu pristati na useljeničkom otočiću Ellis Islandu, na kojem prolaze sve zdravstvene i druge preglede i provjere.
D. Život u Americi. Najviše iseljenika iz Srednje Europe dolazi u industrijske gradove istočne obale i Srednjeg zapada. Osim u New York i Chicago, često dolaze i u tvornice Pittsburgha i Clevelanda. Ova je skupina Primoraca zatečena na jednom od najviših nebodera u Chicagu.
Hrvatska bratska zajednica (Franjo Bertović, Večernji.hr)
Hrvatska bratska zajednica (engl. Croatian Fraternal Union) najstarija je i najveća organizacija Hrvata u Sjevernoj Americi koja je smještena u Pittsburghu u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji. Osnivači ove organizacije bili su Hrvati iz Allegheny Cityja u Pennsylvaniji koji su težili stvaranju organizacije za pomoć bolesnim radnicima i pomaganju drugima pokriti troškove pogreba. Interesantno, da kod utemeljenja Zajednice 1894. godine, nije se moglo pronaći 12 Hrvata s američkim državljanstvom, pa je od 12 potpisnika 8 bilo Hrvata i 4 Čeha i Slovaka, prijatelja koji su dobrovoljno pomogli da bi se osnovalo prvo Hrvatsko potporno društvo. Već 1900. godine HBZ imala je 8000, a 1912. godine Zajednica je brojila 12 000 članova.
Gastarbajteri (SZ Photo, Myheimat.de)
Gastarbajter (njemački: gastarbeiter, doslovno "gostujući radnik" ili "radnik gost") je naziv koji se originalno koristio za sezonske radnike koji su se 1960-ih i 1970-ih doseljavali u tadašnju Zapadnu Njemačku iz drugih zemalja, najčešće s juga Europe (uključujući bivšu Jugoslaviju) ili Tursku. Doseljavanje je organizirala zapadnonjemačka vlada u okviru posebnog programa (njemački: Gastarbeiterprogram) uslijed akutne nestašice radne snage izazvane kako demografskim gubicima u Drugom svjetskom ratu, tako i naglim porastom ekonomske aktivnosti uslijed naglog ekonomskog razvoja 1950-ih. Za "gostujuće radnike" se očekivalo da će njihov boravak u Zapadnoj Njemačkoj biti privremen, ali su se mnogi od njih trajno naselili, odnosno sa sobom doveli porodice.
Migracijski saldo po petogodišnjim razdobljima u Hrvatskoj od 1950. do 2015. godine (Migrationpolicy.org)
Priloženi dijagram prikazuje migracijski saldo, odnosno razliku između broja useljenih i iseljenih iz Hrvatske od 1950. do 2015. godine. U kojem razdoblju je Hrvatska izgubila najveći broj stanovnika i zašto? U kojim razdobljima Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo? Koje stanovništvo i zašto u tom razdoblju useljava u Hrvatsku. Koji su razlozi povećanog iseljavanja iz Hrvatske u posljednjih desetak godina?
Odredišta i ishodišta migranata u svijetu (Pewresearch.org)
Na ovom linku nalazi se interaktivna karta koja omogućava praćenja odredišta migranata, kao i njihovih ishodišta po državama svijeta. Nakon otvaranja karte, kliknite na prostor Hrvatske te odaberite odredišta migranata (Outgoing), a ne ishodišta (Incoming). Navedeni koraci prikazat će vam kartu pomoću koje možete pratiti broj Hrvata koji su iselili u ostale države svijeta. Izdvojite države s najvećim brojem Hrvata. Kada su Hrvati u najvećem broju doselili u izdvojene države i koji su bili razlozi dolaska? Uz podatke za 2017. godinu, karta sadrži i podatke za 1990., 2000., 2010. godinu
Udio radne snage u drugim državama Europske unije 2016. godine (Eurostat, LFS, Telegram.hr)
Od država Europske unije Hrvatska je među top tri države s najvećim udjelom radnika u drugim članicama Unije. Više radnika u inozemstvu imaju samo Rumunjska (19 %) i Litva (15 %). Hrvatska je, dakle, treća s oko 13 posto, dok je malo iza nas Portugal. Najmanje radnika u drugim državama Europske unije imaju Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska, oko 1 posto.
Iseljenici iz Hrvatske u Njemačku 2010. – 2016. godine (Tado Jurić, Migracijske i etničke teme)
Prema dokumentu Migracija EU-građana u Njemačku, 2014. u Njemačku se uselilo 37 060 osoba s hrvatskim državljanstvom, 2015. njih 50 628, a 2016. godine 51 163. To je porast od 15 % u odnosu na 2014., no kad taj broj usporedimo s godinama prije ulasku u Europsku uniju, vidimo da je riječ o porastu od više od 300 % (u tom je razdoblju odselilo između 10 000 i 13 000 osoba godišnje).
Dobna struktura doseljenih hrvatskih državljana u Njemačku 2016. godine (Tado Jurić, Migracijske i etničke teme)
Među iseljenicima dominiraju hrvatski državljani u dobi između 25 i 44 godina. U ukupnom kontingentu iseljenih iz Hrvatske u Njemačku veliki je broj i maloljetne djece, što govori u prilog činjenici da se iseljavaju cijele obitelji.
U kojoj ste regiji živjeli neposredno prije preseljenja u Njemačku? – u uzorku anketnog ispitivanja (Tado Jurić, Migracijske i etničke teme)
Nisu dakle sva područja u Hrvatskoj izložena jednakim stopama iseljavanja. S obzirom na regionalnu pripadnost ispitanika najviše se osoba iselilo s područja Zagreba i okolice te Slavonije i Baranje (60 % svih ispitanika iz tih je regija). Točnije, najviše ljudi iselilo je iz Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Ličko-senjske i Brodsko-posavske županije, dok su četiri sjeverozapadne kontinentalne županije (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka) one gdje je taj omjer najmanji kao i u županijama koje ostvaruju najveću dobit od turizma (srednja i južna Dalmacija te Istra).
Razlozi iseljavanja (broj ispitanika koji izražavaju slaganje) (Tado Jurić, Migracijske i etničke teme)
Iz priloženog dijagrama vidi se da ispitanici kao najvažnije razloge iseljavanja ističu nesposobne poduzetničke elite, vodstva političkih stranaka te kriminal u privatizaciji i pretvorbi. Najmanji je broj ispitanika kao razlog iseljavanja istaknuo rat i posljedice rata te lijenost Hrvata. Kao glavni pokretač korupcije u Hrvatskoj često se ističu privatni interesi osoba na vlasti. Iz istraživanja o korupciji u Hrvatskoj vidimo da čak 62 % ispitanika očekuje da će se naći u situaciji korupcijskog pritiska, odnosno da će se od njih tražiti mito u zamjenu za učinkovitije i brže rješavanje problema ili obavljanja posla. To upućuje i na vrlo nisku razinu povjerenja koje građani u Hrvatskoj imaju prema javnim institucijama i spremnosti države da se odlučno uhvati u koštac s koruptivnim praksama u svojim redovima.
Udio doseljenog stanovništva iz neke druge županije i inozemstva po županijama u Hrvatskoj 2011. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Uz pomoć priložene karte odgovorite na sljedeća pitanja. Koja Hrvatska županija ima najveći, a koja, najmanji udio neautohtonog stanovništva 2011. godine? U kojim Hrvatski županijama živi najveći udio stanovništva doseljenog iz inozemstva? Istražite iz kojih država stanovništvo najviše doseljava u Hrvatsku i iz kojih razloga. Koje županije privlače najveći broj stanovništva iz drugih županija? Objasnite razloge takvih unutarnjih migracijskih tokova.
