Biološka struktura stanovništva Hrvatske
Važni trenutci u životima žena i muškaraca u Europskoj uniji (DZS.hr)
Naš život ispunjen je različitim važnim trenucima kao što su početak školovanja, ulazak u svijet odraslih napuštanjem obiteljskog doma te početak rada, sklapanje braka, roditeljstvo, umirovljenje… a razlike su među ženama i muškarcima znatne. Analiza tih važnih trenutaka pokazuje da su, na primjer, u EU u 2017. žene u prosjeku napustile obiteljski dom dvije godine ranije nego muškarci (žene u dobi od 25 godina te muškarci u dobi od 27 godina). U svim državama članicama žene također ranije sklapaju brak, s dobnom razlikom pri sklapanju prvog braka većom od tri godine u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj u 2016. godini, dok je ta razlika manja od dvije godine u Irskoj (2015.), Portugalu i Ujedinjenom Kraljevstvu (2015.). Što se tiče rođenja prvog djeteta u Europskoj uniji 2016. godine, žene su u prosjeku imale 29 godina pri rođenju prvog djeteta, i to u rasponu od 26 godina u Bugarskoj i Rumunjskoj do 31 godine u Španjolskoj i Italiji.
Još jedna važna razlika između žena i muškaraca jest očekivano trajanje života. U svim državama članicama EU-a žene žive dulje od muškaraca – prosjek u EU u 2016. godini bio je 83,6 godina za žene i 78,2 godine za muškarce, što je razlika od 5,4 godine.
Očekivano trajanje života za žene i muškarce u Hrvatskoj od 1950. do 2020. godine (WorldMeters.info)
U svim državama članicama EU-a žene žive dulje od muškaraca – prosjek u EU u 2016. bio je 83,6 godina za žene i 78,2 godine za muškarca. Pomoću priloženog dijagrama usporedite očekivano trajanje života žena i muškaraca u Hrvatskoj s prosjekom Europske unije. Za koliko se povećalo očekivano trajanje života žena, a koliko muškaraca od 1950. do 2020. godine? Koji su razlozi produženja očekivanog trajanja života? Zašto žene žive duže od muškaraca?
Stopa smrtnosti u članicama Europske unije
Stopa smrtnosti u članicama Europske unije od raka 2015. godine (DZS.hr)
Stopa smrtnosti u članicama Europske unije od srčanih bolesti 2015. godine (DZS.hr)
Stopa smrtnosti u članicama Europske unije od cerebrovaskularne bolesti 2015. godine (DZS.hr)
Tri najčešća uzroka smrti i za žene i muškarce u Europskoj uniji su rak, ishemične srčane bolesti (npr. srčani udar) i cerebrovaskularne bolesti. Od sva tri uzroka češće umiru muškarci nego žene: u 2015. u Europskoj uniji od raka je umrlo 346 muškaraca na 100 000 ljudi u usporedbi s 201 ženom, 172 muškarca na 100 000 ljudi umrla su od srčanih bolesti u usporedbi s 95 žena, a od cerebrovaskularnih bolesti umrla su 93 muškarca na 100 000 ljudi, u usporedbi sa 78 žena. Usporedite smrtnost od navedenih bolesti u Hrvatskoj u odnosu na ostale članice Europske unije. Za svaku od navedenih bolesti izdvojite državu koja ima najveću razliku u smrtnosti između muškaraca i žena.
Udio stanovništva u dobi 65 i više godina po županijama u Hrvatskoj 2011. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Županije s najstarijim stanovništvom, u kojima je udio starog stanovništva (65 i više godina) veći od 20 %, su Ličko-senjska, Karlovačka i Šibensko-kninska županija. Ličko-senjska županija je od svih županija u najnepovoljnijem položaju jer je više od polovine stanovništva starije od 45 godina. Najmanji udio starog stanovništva u ukupnoj populaciji imaju Međimurska, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija.
Udio stanovništva mlađeg od 15 godina po županijama u Hrvatskoj 2011. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Najmanji udio djece mlađe od 15 godina u ukupnom stanovništvu prema Popisu iz 2011. imaju Primorsko-goranska (12,5 %), Istarska (13,4 %) i Karlovačka županija (13,4 %). Razlog za to su niže stope fertiliteta, ali i natprosječno dulje trajanje života u tim županijama. Najviše djece u ukupnoj populaciji imaju Brodsko-posavska (17,1 %) i Vukovarsko-srijemska županija (17 %) što je rezultat viših stopa fertiliteta i kraćeg očekivanog trajanja života u njima.
Indeks starosti po županijama u Hrvatskoj 2001. i 2011. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Indeks starosti po županijama u Hrvatskoj 2001. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Indeks starosti po županijama u Hrvatskoj 2011. godine (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Indeks starosti, odnosno omjer starog (65 i više godina) i mladog stanovništva (0-14 godina) jedan je od najboljih indikatora starenja jer je najosjetljiviji na razlike ili promjene u dobnoj strukturi neke populacije. Kolika je brzina starenja pokazuje nam i podatak da je na popisu stanovništva 2001. godine većina županija, njih 14, imala više mladog nego starog u ukupnoj populaciji. Već na sljedećem popisu, 2011. godine, jedino su Zagrebačka i Međimurska županija imale manje starog od mladog stanovništva u ukupnoj populaciji. S druge strane, za 50 i više posto starog od mladog u svojoj populaciji imaju Primorsko-goranska, Šibensko-kninska, Karlovačka te posebno Ličko-senjska županija u kojoj ta razlika iznosi više od 80 %.
Prosječna starost stanovništva Hrvatske po općinama 2011. godine (Dejan Vinković, Iszd.hr)
Priložena karta prikazuje medijalnu, odnosno prosječnu starost stanovništva po općima u Hrvatskoj, koja varira od 29 pa sve do 71 godine. Prvih pet općina s prosječno najmlađim stanovništvom su: Voćin (29 godina), Vođinci (33 godine), Pribislavec (33,5 godina), Đulovac (34 godine), Gundinci (34 godine), a prvih pet općina s najstarijim stanovništvom su Civljane (71 godina), Ervenik (62,5 godine), Biskupija (60 godina), Sućuraj (58 godina), Janjina (57,5 godina). Pronađite navedene općine na karti. Kojim županijama pripadaju?
Medijalna starost populacije u državama Europske unije i Hrvatskoj u 2013. godini (Čipin, I. i dr., Ekonomski fakultet, Zagreb)
Jedan od najčešćih pokazatelja starosti stanovništva je i medijalna starost, prema kojem se stanovništvo Hrvatske ubraja među natprosječno stare populacije. Od promatranih 28 država članica Europske unije, Hrvatska se nalazi na visokom 6. mjestu s medijalnom starošću od 42,4 godine. Ukoliko se dosadašnji nepovoljni demografski trendovi nastave, za očekivati je da će medijalna starost populacije u sljedećih 10-15 godina porasti na 45 godina, a do sredine stoljeća na čak 50 godina. U takvim uvjetima, kada više od polovine stanovništva bude starije od 50 godina, bit će veliki izazov osigurati financiranje troškova javnih zdravstvenih politika bez značajnijih strukturnih reformi.
