Energetska održivost − korak prema održivom razvoju
Obnovljivi izvori energije (National Geographic, YuTube)
U ovom videozapisu saznajte više o obnovljivim izvorima energije te o tome kako ih možemo upotrijebiti za borbu protiv klimatskih promjena.
Europski zeleni plan (Europa.eu)
Klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja su egzistenciji Europe i svijeta. Za borbu protiv tih problema Europa treba novu strategiju rasta koja će Uniju pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo u kojem 2050. godine neće biti neto emisije stakleničkih plinova, gospodarski rast neće biti povezan s upotrebom resursa, ni jedna osoba niti jedna regija neće biti zapostavljene. Sve su to ciljevi Europskog zelenog plana za postizanje održivosti gospodarstva Europske unije.
Udio obnovljivih izvora energije 2018. i postavljeni ciljevi za 2020. godinu u državama članicama Europske unije (Europa.eu)
Prema Energetskoj i klimatskoj strategiji Europska unija postavila je sljedeće ciljeve: 20 % udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2020. te 32 % do 2030. godine. U težnji za ostvarenjem postavljenih ciljeva, sve su države članice povećale svoj udio obnovljive energije između 2004. i 2018. godine, pa se ukupan udio obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji u navedenom razdoblju povećao s 9,6 % na 18,9 %. Koje države imaju najveći udio obnovljivih izvora energije? Koje države su već 2018. godine ostvarile postavljene ciljeve? Razmislite o tome zašto sve države nemaju iste ciljeve.
Vjetroelektrana Vrataruša (Vjetroelektrane.com)
Dinamika izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj od 2005. do 2017. godine
Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj puštena je u pogon 2005. godine (VE Ravne 1 na otoku Pagu). U idućih nekoliko godina izgradnja vjetroelektrana tekla je usporeno, pa su do kraja 2009. godine izgrađene i puštene u pogon još samo dvije vjetroelektrane. U narednim godinama ostvaren je značajniji napredak te je u razdoblju od 2010. do 2017. godine u redovni pogon godišnje ulazilo prosječno 62,6 MW novih instaliranih kapaciteta. Ubrzan razvoj najvećim je dijelom rezultat brojnih poticajnih mjera za izgradnju vjetroelektrana koje su pozitivno utjecale na interes investitora. Do kraja 2017. godine u redoviti pogon pušteno je 19 vjetroelektrana, ukupne instalirane snage 527,3 MW. U probnom pogonu bila je vjetroelektrana VE Lukovac, koja će puštanjem u redoviti pogon biti najveća vjetroelektrana (48,8 MW) u elektroenergetskoj mreži Hrvatske. Posebnost izgradnje vjetroelektrana u Hrvatskoj je njihova mala geografska raspršenost. Sve vjetroelektrane nalaze se u priobalju u samo pet županija, a najveća udaljenost između dviju vjetroelektrana iznosi 300 km.
Problem nuklearnog otpada (Wendover Productions, YouTube)
Među čistim proizvođačima energije ističu se i nuklearne elektrane. Tijekom svog rada one ne proizvode gotovo nikakve emisije stakleničkih plinova ili onečišćujućih tvari u zrak. No, u javnosti se javljaju nesuglasice vezane za utjecaj nuklearnih elektrana na okoliš zbog zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva predstavlja jedan od glavnih problema u primjeni nuklearne tehnologije. U ovom videozapisu saznajte više o nuklearnoj energiji i načinu na koji se pohranjuje nuklearni otpad.
Mikroroboti čiste nuklearni otpad (American Chemical Society, YouTube)
U ovom videozapisu saznajte više o najnovijoj tehnologiji koju su razvili znanstvenici za uklanjanje radioaktivnih elemenata iz otpadnih voda nuklearnih elektrana.
